Točno devet mjeseci prošlo je od razornog potresa koji je krajem prošle godine pogodio Petrinju te razrušio i oštetio kuće na području Banije, a više od 18 mjeseci od zagrebačkog potresa. Obnova spora, građani nezadovoljni, a Vlada je ponudila novo rješenje – izmjene Zakona o obnovi prema kojima država od građana preuzima teret obnove…
Dugoočekivane izmjene Zakona o obnovi donesenog u veljači, a koje će ubrzati obnovu na Baniji, u Zagrebu i ostalim potresom pogođenim županijama napokon su predstavljene. Nekoliko je izmjena, a koji je glavni cilj i glavna izmjena, otkrio je ministar graditeljstva Darko Horvat:
“Da oslobodimo građane obaveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove jer evidencija, odnosno status riješenih ili neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nakon toga i potrebe ili mogućnosti upisa hipoteke u ovom trenutku iziskuje previše vremena i resursa službenika koji na tom poslovima rade. Građani svih pet županija neće morati participirati s 20 posto u konstrukcijskoj obnovi.”
Uvodi se i jasan mehanizam predfinanciranja kako bi u proces konstrukcijske obnove građani krenuli sami, no pod strogim nadzorom i pravilima struke, istaknuo je Horvat te najavio gradnju zamjenskih zgrada na području gdje je proglašena katastrofa.
“Uvodimo mogućnost kupnje nekretnine kao zamjenskog stana ili zamjenske obiteljske kuće u segmentu davanja novčane pomoći.”
Dobra vijest stiže i za one čiji oštećeni objekti nisu legalizirani ili upisani u zemljišne knjige.
“Pojednostavljenje postupka koji neće biti upravni nego neupravni postupak s vrlo jasnom porukom građanima – svima koji su podnijeli zahtjev, zahtjev neće morati mijenjati ni podnositi novi.”
Potresom pogođenim građanima Vlada će davati beskamatne zajmove u ukupnom iznosu do 400 milijuna kuna, podsjetio je ministar financija Zdravko Marić.
“Povrat tih sredstava, onaj dio koji će se moći refundirati iz Fonda solidarnosti će se refundirati, a onaj koji neće, ići će otplata koja ima poček do 2024. godine i nakon toga kvartalno iduće tri godine. Mislimo da je ovo dobra mjera za jedinice područne i regionalne samouprave.”
Kako će milijuni biti raspoređeni, objasnio je šef Stožera za obnovu i potpredsjednik Vlade Tomo Medved koji je otkrio da je do sada na Baniji obnovljeno više od 500 kuća, uklonjeno 350 objekata te da je raspisan iskaz interesa za izgradnju zamjenskih kuća.
“Odlukom će Sisačko-moslavačkoj biti osigurano 180 milijuna kuna, Gradu Zagrebu 150 milijuna kuna, Krapinsko-zagorskoj 10 milijuna kuna te Zagrebačkoj županiji 20 miijuna kuna.”
Iz zajma dobivenog od Svjetske banke Vlada će obnoviti Rebro, srušiti tri paviljona na prostoru bolnice Fran Mihaljević te napraviti novi objekt, dok će na području Siska i Petrinje izgraditi dvije nove škole. No, kritike na sporu obnovu stižu od građana, političara, brojnih udruga, ali i od predsjednika Republike Zorana Milanovića:
“Ako govorimo u zagrebačkoj obnovi ulazimo u crveno. Financijska situacija u Gradu Zagrebu, koliko čujem, nije dobra, i mislim da je bitno i da premijer tome posveti pažnju. Grad Zagreb se ne može zaduživati preko određene točke, a prethodna vlast ga je dovela do ponora.”
Dodajmo da izmjene Zakona idu u javno savjetovanje nakon čega će biti usvojene na Vladi te poslane u hitnu proceduru u Sabor. Svjetlo dana bi mogle ugledati krajem listopada.
