U javnoj raspravi je novi zakon o zaštiti potrošača, a od svibnja 2022. godine na hrvatsko tržište bit će zabranjeno stavljati robu dvojne kvalitete, a trgovci će za prekogranične povrede potrošačkih prava moći biti kažnjeni iznosom i do 4 posto godišnjeg prometa.
Novim zakonom, koji je upućen u javnu raspravu, bit će uređena obveza trgovaca da u postupku procesa prigovora od potrošača, kupcu kao odgovor na prigovor pruži jasnu informaciju prihvaća li ga ili ne, jer je dosadašnja praksa pokazala da su njihovi odgovori nerijetko nerazumljivi. Novosti se odnose i na prodaju artikala kroz posebne oblike prodaje. Naime, trgovac će, pored objave cijene robe na popustu, biti obvezan objaviti i najnižu cijenu po kojoj se taj isti artikl općenito prodavao u posljednjih 30 dana. Zakonski prijedlog, nakon javne rasprave, čeka saborska procedura. Prva stanica je saborski Odbor za gospodarstvo. Potpredsjednica odbora i čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
“Kada je riječ o novoj zakonskoj regulativi moramo voditi računa o direktivi EU. Mislim da ovaj zakon nije išao izrijekom do kraja. Nešto je bolji od postojećeg, ali ne na način na koji treba biti.”
Mrak Taritaš tu posebno ističe problem internet trgovine, odnosno, lažne ili nedovoljne informacije o proizvodu koji se kupuje. No, dobar dio web shopova dolazi s drugih kontinenata, pogotovo iz Kine. Kako to regulirati?
“Ako imate dosta pritužbi na pojedinog proizvođača možete ga blokirati na određeno vijeme, dati internet informaciju da na njega ima puno primjedbi. Ako je to bilo moguće napraviti s Facebookom onda se može i u ovom kontekstu. Kad se hoće sve se može. Da je jednostavno, nije.”
Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača oprezno pristupa novom zakonu jer, kako nam je rekao, ne bi bilo prvi puta da u konačni prijedlog zakona niti ne uđu one stavke koje su ocijenili kao pozitivne.
“Ja sam bio u nekoliko radnih grupa prije, sada to nije uobičajeno, pa smo čak sve dogovorili na radnoj grupi, a na Sabor je otišlo nešto potpuno drugo”.
Zakonom će biti zabranjene objave lažnih recenzija usluga i proizvoda, a potrošači će u takvim i drugim slučajevima u kojima su bili podvrgnuti nepoštenoj trgovačkoj praksi, moći tražiti nadoknadu štete. Novosti su i kod parkiranja koje će biti navedeno na popisu javnih usluga. To znači da će se svi potrošači koji imaju prigovor moći obratiti Povjerenstvu za zaštitu potrošača pri pružatelju usluge koji po zakonu za člana mora imati i predstavnika potrošačkih udruga.
“Mi tražimo da se kao javne usluge u zakon upišu bankarske usluge, usluge upravitelja zgrada i održavanje groblja i krematorija te prijevoz pokojnika. To je i bilo jedno vrijeme pa su izbacili.”Zakonom je predviđeno i da će inspektori iz Državnog inspektorata moći provoditi postupke tajnog kupovanja. A Lončar ima primjedbe na stavku materijalnog nedostatka. Rok za prijavu nedostatka se produljuje na godinu dana od kupnje, ali mijenjaju se neke druge odredbe.
“Troškove vještačenja predujma snosi trgovac, a u konačnici onaj tko nije u pravu s vještačenjem. Do sada je prema Zakonu o obveznim odnosima je rok bio 6 mjeseci, ali je trgovac obavezno plaćao vještačenje bez obzira na ishod vještačenja.”
Najavio je Lončar sudjelovanje Hrvatske udruge za zaštitu potrošača u javnoj raspravi sa svojim prijedlozima, ali i prijedlozima samih potrošača, dakle građana, a zakon bi u Sabor trebao doći do kraja godine.
