Početak ljeta obilježen je povećanim priljevom turista, gužvama u prometu, ali i vrlo visokim temperaturama. Proteklog su tjedna diljem Hrvatske zabilježene temperature zraka između 35 i 38 stupnjeva, zbog čega je na snazi bilo i upozorenje Meteoalarma Državnog hidrometeorološkog zavoda. Iako je za vikend najavljeno neznatno zahlađenje, meteorolozi upozoravaju javnost na povišene temperature tijekom idućeg tjedna.
Tek što je završio prvi toplinski val, Državni hidrometeorološki zavod najavio je da bi se živa u termometru i idućeg tjedna mogla kretati visoko. Val vrućine prate i zdravstveni problemi, posebice kod osoba starije životne dobi i kroničnih bolesnika pa tako Zavodi za hitnu medicinu diljem zemlje bilježe povećani broj intervencija. Krešimir Škarica, Zamjenik ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, potvrdio je za Media Servis kako i ta županija bilježi porast broja hitnih medicinskih intervencija.
“Imamo oko 30% povećan broj intervencija u odnosu na razdoblje prije toplinskog vala. Uglavnom su to nesvjetice, slabosti, nelagode, vrtoglavice i smetenost”, kazao je Škarica.
S visokim temperaturama u jeku toplinskog vala, građani se bore na različite načine.
“Nema zraka i onda stalno osjećam nekakvu mučninu. Rashlađujem se tako što uđem u prvi dućan koji ima klimu i stojim par minuta dok se ne rashladim i dođem k sebi. Nakon toga se vraćam u bitku s vrućinom na ulicama”, kazala je Marta.
“Koliko je vruće, koliko je sparno, grozno nešto. Samo zamišljam kako sam na moru i kako se bacam u more. Osim hladnih pića, najradije bih se cijela skotrljala u škrinju”, rekla je Laura.
“Najgore mi pada što u stanu nemam klime i onda se hladim na sve moguće načine. Najčešće se tuširam nekoliko puta na dan ledenom vodom i ventilatori mi rade 0-24”, rekao je Goran.
“Kad posla i fakultetskih obveza nema, imam slobodan dan i ne mogu ga iskoristiti da ga provedem vani nego moram biti u nekom klimatiziranom prostoru, moram biti kod kuće i polijevati se vodom svaka dva sata”, pojasnila je Monika.
Porast temperature u ljetnom razdoblju izravno utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi, a u Europi je zabilježena i veća stopa smrtnosti uslijed velikih vrućina. Zbog povećanih zdravstvenih rizika Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je niz preporuka za ponašanje tijekom ljetnih vrućina. Nataša Janev Holcer istaknula je za Media Servis kako je potrebno izbjegavati alkohol, tešku začinjenu hranu i boravak na otvorenom u najtoplijim satima.
“Piti dovoljne količine vode, mineralne vode i izotoničnih sokova. Potrebno je prilagoditi i prehranu ovakvim temperaturama i konzumirati više laganih obroka tijekom dana. Dakle, variva, juhe ili nekakve salate, a ne velike količine obroka i masne hrane. Preporuka je da se unutarnje prostorije ne rashlađuju više od 5 do 7 stupnjeva u odnosu na vanjsku temperaturu. Što se tiče boravka u ovim najtoplijim satima dana, bilo bi poželjno izbjegavati izlazak od 8 do otprilike 16 sati.”
Detaljnije preporuke za postupanje građana za vrijeme dugotrajnih vrućina nalaze se na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
