Predstavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja o stavovima i ponašanju pušača te posljednji podatci o debljini u Hrvatskoj. Istraživanja, kao i sami skup, organizirala je Hrvatska udruga za smanjenja šteta po zdravlje – HaRPH. Doc.dr.sc. Ranko Stevanović, dr.med., predsjednik HaRPH-a, komentirao je rezultate.
“To istraživanje odnosi se samo na pušače i to na kompulzivne, opsesivne pušače. Obrađen je uzorak pušača. Anketa pokazuje da pušači s jedne strane ne žele prestati pušiti, ne žele mijenjati svoj način i ono što konzumiraju, ono što smo također vidjeli, a fasciniralo nas je – apsolutno ne brinu o štetnosti i posljedicama koje će imati i nisu svjesni da već imaju posljedice, ali ih ignoriraju.”
Rezultati istraživanja pokazuju da više od pola ispitanika puši više od 10 godina, od čega četvrtina puši dulje od 20 godina. Tradicionalni dimni proizvodi (cigarete) i dalje su najčešći oblik konzumacije, dok tek petina ispitanika koristi bezdimne proizvode. Dr. Stevanović upozorava da je ključni problem neinformiranost pušača.
“Posebno se okrenuti i obratiti pušačima, koji su u velikoj nevolji iz koje ne izlaze nikako, ne zato što ne bi željeli, nego zato što ne mogu. I upravo je ta ruka spasa, taj harm reduction, da se njima pomogne da se odmaknu od dima i žara na vrhu cigarete, jer u tome dimu i žaru na vrhu cigarete se nalazi 75 kancerogenih tvari i 7500 otrovnih tvari. Problem je nekultura činjenica i podataka, problem je što ne postoji prava informiranost.”
Podaci o pretilosti ukazuju na ozbiljne zdravstvene izazove s kojima se suočava hrvatsko društvo u tom području. Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender naglasila je potrebu za promicanjem zdrave prehrane i povećanjem tjelesne aktivnosti kod djece.
“U Hrvatskoj je problem debljine prilično prisutan i to svi dobro znamo. Nažalost, prisutan je još u najranijoj dobi, kod djece. Imamo nove podatke koji pokazuju da zaista svako treće dijete u Hrvatskoj ima problem, bilo sa prekomjernom tjelesnom masom ili sa debljinom. I upravo je ta populacija ona koju treba targetirati, ajmo reći, i razmišljati unaprijed, budući da jedini način da usporimo sve te loše trendove koji kod nas i dalje vladaju je da se bavimo preventivnim mjerama kod djece.”
U liječenju debljine i pretilosti potreban je strukturiran i sveobuhvatan pristup koji uključuje sudjelovanje kineziologa, psihologa, nutricionista, pedijatara i ostalih, kako bi se postigla uspješna lifestyle intervencija, pri čemu najbolje rezultate daje grupna terapija, zaključila je doktorica.
“U Hrvatskoj, dakle, veliki broj muškaraca ima problem, bilo sa prekomjernom tjelesnom masom ili sa debljinom, kod žena je to nešto manje izraženo, ali govorimo o nekih 50/60 posto naše populacije koje je zahvaćeno tim problemom. Ono što je potrebno u odrasloj populaciji također su mjere koje omogućavaju ljudima da lakše dođu do različitih sustava, bilo edukacije, bilo kurativnih faza, znači samog liječenja debljine, budući da je to problem koji nije samo estetski. Dapače, gotovo da uopće ga ne razmatramo kao estetski, nego ga razmatramo kao zdravstveni problem.”
