Hrvatska iduće godine zabranjuje plastični pribor za jelo

Hrvatska iduće godine zabranjuje plastični pribor za jelo

Podijeli

Ministarstvo zaštite okoliša novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda. Njegova primjena počinje već sredinom iduće godine.
Plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, spremnici za hranu i čaše od stiropora samo su neki od proizvoda koje će Hrvatska zabraniti već sredinom 2020. Pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike Anamarija Matak za Media servis:

“Uvodi se i smanjenje količine komunalnog otpada koji će završiti na odlagalištu. Naglasak će, između ostalog, biti i u hijerarhiji otpada, odnosno, uvest ćemo određene mjere kako bi se dala prednost sprječavanju samom nastanku otpada, a ne samo zbrinjavanju otpada kad on postane otpad nego i o održivoj potrošnji i korištenju samih proizvoda”.

Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice čija je mjera smanjenja potrošnje počela 1. siječnja ove godine. Nova odredba zakona, za proizvođače plastike značit će smanjenje poslovanja. Pogođeno je 700 tvrtki u kojima radi više od osam tisuća ljudi. Pomoćnica direktorice Udruženja industrije plastike i gume pri HGK, Gordana Pehnec Pavlović:

“Takve promjene zahtijevaju gašenje određenih proizvodnih linija, zahtijevaju trošak prilagodbe i ulaganja u novu tehnologiju. Tvrtka koja se sada bavi proizvodnjom plastičnih štapića za uši mora ići na novi materijal koji zahtijeva novu proizvodnu liniju. To su sve troškovi koje tvrtke nemaju od kuda nadoknaditi. U nekoj konačnici se zbog takvih razloga može očekivati, ne samo u Hrvatskoj nego i na europskom tržištu, porast koštanja novih alternativnih proizvoda”.

Iako se ovaj Zakon provodi iz dva razloga: zaštite okoliša i održivijeg gospodarenja otpadom, HGK je objavila i podatak da je analiza europskoga udruženja PlasticsEurope pokazala da, ako bi ukinuli plastičnu ambalažu kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova. Umjesto zabrane, treba raditi na edukaciji građana i mijenjanju kulture korištenja jednokratnih proizvoda poručuje Pehnec Pavlović:

“Uz ovaj dogovor svih dionika u lancu vrijednosti, jako je bitna i uloga potrošača.Onaj segment edukacije koji je nedostatan treba intenvizirati na najveću moguću mjeru. To je signal za alarm zbog promjene klime i svih posljedica zbog dugogodišnjeg nevođenja računa o okolišu i nezbrinjavanja otpada što je zapravo rezultat kulture življenja”.

Dok iz resornog ministarstva tvrde da su prije donošenja Zakona napravili procjenu financijskoga učinka.

“Ono što moramo naglasiti da je korist od ovih odredaba značajna s obzirom da govorimo o uštedi od gotovo 23 milijarde eura u sljedećih desetak godina koje bi se na ovaj način, da se ne uvedu ove mjere, ustvari utrošile na čišćenje okoliša i na štete koje nastaju u okolišu”.

Rezultati provedbe ove mjere saznat će se u svibnju iduće godine, a konačni rok koji je Europska unija propisala za zabranu ovih proizvoda je 3.srpnja 2021.

Podijeli