Zeleni dogovor za Europu: prve reakcije zastupnika

Zeleni dogovor za Europu: prve reakcije zastupnika

Podijeli

Europski zastupnici raspravljali su na plenarnoj sjednici s Ursulom von der Leyen i Fransom Timmermansom o planu za stvaranje klimatski neutralnog kontinenta.

Nakon što je Parlament nedavno proglasio klimatsku krizu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je u Bruxellesu otkrila planove Komisije za postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050.

Vođe klubova zastupnika Europskog parlamenta iznijeli su svoje viđenje o tome kako osigurati da se budući „europski zakon o klimi“ financira i provodi na gospodarski i socijalno uravnoteženi način.

Zaključujući dvosatnu raspravu, europski povjerenik koji je zadužen za Zeleni dogovor, izvršni potpredsjednik Frans Timmermans, odgovarao je na pitanja zastupnika:

Esther de Lange (EPP, Nizozemska) izjavila je da njezin klub zastupnika ima „moralnu obvezu“ štititi planet. „Mi smo posljednja generacija koja to može. Koherentna i konzistentna industrijska politika i ambiciozni zeleni dogovor moraju ići zajedno, povezujući ono najbolje i najpametnije kako bi se došlo do pametnih rješenja.“ Ako drugi dijelovi svijeta ne prihvate ova pravila, EU bi trebao ponovno razmotriti slobodan pristup europskom tržištu, zaključila je zastupnica.

Iratxe García (S&D, Španjolska) je izjavila: „danas je predstavljen novi model rasta za preobražaj EU-a u pravednije i naprednije društvo.“ Taj bi se model trebao temeljiti na tri stupa: zelenom stupu za postizanje klimatskih ciljeva, crvenom stupu za osiguravanje snažne socijalne dimenzije zelenog dogovora i financijskog stupa u kojem bi se dugoročnim proračunom EU-a trebalo osigurati dovoljna sredstva za postizanje tih ciljeva.“

„Uspjet ćemo samo ako ovaj izazov pretvorimo u priliku“, rekao je Dacian Ciolos (RE, Rumunjska). Da bis nam to uspjelo, „zeleni dogovor ne bi trebao nametati nova ograničenja“, nego voditi u mobilizaciju društva.“ Pozvao je na to da se u novom zakonu o klimi poveća ambicija EU-a za smanjenje stakleničkih plinova.

Philippe Lamberts (Greens/EFA, Belgija) zatražio je da se EU obveže na to da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 65 % te da osigura održive resurse, biološku raznolikost i rješava pitanja zagađenja. Od „Fonda za pravednu tranziciju“ najviše bi koristi trebali imati oni najpotrebitiji, a poljoprivreda i financijska politika trebaju se u potpunosti revidirati, kazao je ovaj zastupnik.

Silvia Sardone (ID, Italija) upitala je Komisiju: „Jeste li razmotrili socijalni i gospodarski učinak postizanja klimatske neutralnosti do 2050.?“ Kazala je da postoji „kontradikcija“ između klimatskih ciljeva i trgovinskih sporazuma koje su potpisale zemlje u kojima vladaju niži standardi u pogledu očuvanja okoliša.

Ryszard Legutko (ECR, Poljska) izjavio je da bi Komisija trebala surađivati s državama članicama, koje će o ciljevima za smanjenje emisija raspravljati na sastanku Europskog vijeća. „Pokušava li Komisija preuzeti ovlasti država članica? (…) Vlade ne bi trebalo zaobilaziti kada se radi nečemu tako važnom“, dodao je on.

Manon Aubry (GUE/NGL, Francuska) predložila je alternativni „novi zeleni dogovor“ svojeg kluba koji bi obuhvaćao poreze na ugljik, plasgtiku i kerozin te obvezujuće mjere za smanjenje emisija za 70 % kako bi se postigla humanija „socijalna i ekološka“ tranzicija.

Naredni koraci

Parlament će na planove Komisije odgovoriti usvajanjem rezolucije na plenarnoj sjednici od 13. do 16. siječnja 2020.

Podijeli