Ekonomska debata: ‘Više je štete od monetarne politike nego od ratne agresije’

Ekonomska debata: ‘Više je štete od monetarne politike nego od ratne agresije’

Podijeli

U utorak je održana debata s isključivo ekonomskom tematikom pod nazivom: „Izvozna konkurentnost Hrvatske u izbornim programima političkih stranaka“. Sudjelovali su: Branko Grčić (Narodna koalicija), Ivana Maletić (HDZ), Marinko Škare (Most), Ljubo Jurčić (Za premijera), Niko Delić (Jedina opcija), Boris Sabatti (IDS), Krešimir Bubalo (HDSSB)

Ekonomski stručnjaci HDZ-a, Narodne koalicije, MOST-a, te drugih relevantnih stranaka koje se natječu na predstojećim parlamentarnim izborima sučeljavaju se u Novinarskom domu u prvoj ekonomskoj debati, a pitanjima su ih rešetati i studenti i profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Debatu je vodila i moderirala naša Nataša Božić.

Pitanja profesora i studenata

13:44 “Dva su problema na kojima bi trebalo raditi kako bi se povećalo zapošljavanje. Ja ne mogu zamisliti programera, koji ne radi na projektima gdje će stjecati praktična znanja. Problem je obrazovanja, jer studenti nemaju dovoljno praktičnoga iskustva, čak ni u situacijama gdje su ga mogli završiti. Problem su i softverski alati. Primjerice, da mladi programeri dobiju besplatne razvojne alate. To su segmenti na kojima bi trebalo poraditi”, rekao je Delić.

13:41 Na pitanje studenta s Pravnog fakulteta, na koji način misle povećati zapošljavanje mladih, kao i olakšati načine poslovanja startupovima. “Treba mijenjati obrazovanje. To se ne može dogoditi sutra, ali u roku od dvadeset godina treba promijeniti stvari”, rekla je Ivana Maletić.

13:33 “Mladi se kod nas ne mogu zaposliti, o čemu pričamo?”, upitao je Niko Delić.

13:30 “Mi smo Hrvatsku izvukli iz krize bez ozbiljnih rezova”, rekao je Grčić.

13:27 Ljubo Jurčić istaknuo je da u Hrvatskoj sustav onemogućava razvoj.

13:24 Svi moramo djelovati kao jedno na vanjskim tržištima, istaknula je Maletić.

13:22 Profesor Boris Cota pitao je može li se početi govoriti o smanjenju nejednakosti u Hrvatskoj. “Kad gledamo strukturu BDP-a i ono što možemo očekivati u narednim godinama, izvori rasta po rashodovnoj metodi trebaju biti investicije i osobna potrošnja. Investicije, koje će rezultirati povećanim potencijalom, koje će naći tržište za tu povećanu ponudu. Na domaćem tržištu ne možete plasirati proizvode, ako ne povećate potražnju, a ona se simulira mjerama koje povećavaju plaće ljudima. Izvoz nije nešto što može biti odlučujuće, ali je vrlo važna komponenta, koja je u zadnje 4 godine porasla 25 posto kad je riječ o robnom izvozu”, rekao je Grčić.

Zaposlenost

13:14 “Trebamo redefinirati srednjoškolsko strukovno obrazovanje i to je ono što je prijeko potrebno”, rekao je Sabati.

13:13 “Djeca su nam izvrsna, sveučilišta su nam dobra, informatički su pismeni, barataju s nekoliko stranih jezika i zato su konkurentni u inozemstvu”, kazao je Bubalo, istaknuvši i lošu usklađenost s potrebom za radnim kadrom i srednjoškolskog i visokog obrazovanja.

13:12 “Ljudi hoće ulagati, zapošljavati, ali državno zemljište stoji. Prvi potezi novog ministra poljoprivrede trebao bi biti puštanje zemljišta u funkciju”, kazao je Sabati.

13:08 Trebamo povećati kvalitetu obrazovanja i pripremiti mlade za tržište rada, da to možemo dualnim studijem, poručila je Maletić.

13:06 “Bez institucionalnog gospodarskog rasta nema novog zapošljavanja”, kazao je Škare.

13:01 Govoreći o zaposlenosti i najavljenih 140.000 radnih mjesta, Grčić je rekao da je njegova vlada promijenila model hrvatskoga gospodarstva. “Sad se događa da je nositelj gospodarskog rasta industrija, turizam, pomalo se vraća i građevinski sektor zahvaljujući europskim fondovima, i to je jedini pravi put zapošljavanja. Sve drugo je pomoć za ciljane grupe”, rekao je Grčić.

Monetarna politika – eurozona

12:58 “Mi možemo doći do duplo jeftinijeg novca nego što to dosad činimo”, rekao je Bubalo, dodavši da Hrvatska mora imati državnike koji će se osvijestiti.

12:54 “Što se tiče devalvacije, odnosno deprecijacije u postotku od 2,4, to nije ništa. Prosječna valuta na međunarodnom tržištu tu fluktuaciju odradi u nekoliko sati. Mi se zalažemo za kontroliranu deprecijaciju, ali da se to riješi na način da se omogući konverzija svih kredita uz valutnu klauzulu u kune”, rekao je Delić.

12:52 “Monetarna politika napravila je više štete na gospodarstva od agresije na Republiku Hrvatsku”, kazao je Jurčić. “Uveli smo tuđi novac da gospodari našim novcem”, dodao je.

12:52 “Kuna već deprecira, ali ne može deprecirati nekontrolirano, jer imamo preveliku zaduženost gospodarstva. Nema prostora za eksperimente”, komentirao je Škare slabost kune.

12:48 “Visoko smo eurizirani i trebamo ići u smjeru deeurizacije”, kazala je Maletić, dodavši da su mjere deeurizacije došle ipak nešto kasnije. Definitivno nije za deprecijaciju kune, dodala je.

12:47 Govoreći o tome hoće li Hrvatska ući u eurozonu, Grčić je rekao da se to neće tako brzo dogoditi. “Dug bi trebao biti ispod 60 posto BDP-a i trebat će vremena da se stvore realni uvjeti o kojima će trebati razgovarati”, rekao je Grčić. “Monetarna vlast treba biti neovisna, kako bi osigurala tečaj i stabilnost cijena”, rekao je Grčić.

Pitanje konkurentnosti

12:46“Država nije vodila adekvatnu politiku, poticajnu politiku. Nije se vodila briga oko navodnjavanja, puno toga smo propustili u prošlim godinama. Sve što bi proizvođačima omogućilo da imaju kolateral na tržištu. Agencije bi trebale pomagati poljoprivrednike i proizvođače, ali nisu pa su investicije otišle u konkurentnije zemlje u okruženju”, rekao je Bubalo.

12:44 “Uljanik ostvaruje više deviznog prihoda, nego većina turističkog sektora”, rekao je Jurčić Sabatiju, koji je spomenuo nekretnine DUUDI-ja, koje zjape prazne i neiskorištene.

12:41 “Jednostavan proizvod ne može stvoriti dodatnu vrijednost, nego složeniji. Složeniji proizvod je rezultat čitavoga gospodarstva, ne samo jednog poduzeća, i na taj se način može stvoriti dodatna vrijednost. Sustavni front mjera to može riješiti”, objasnio je Jurčić.

12:38 “U Hrvatskoj se ne isplati raditi, proizvoditi niti izvoziti”, rekao je Jurčić, objasnivši da je to razlog velikog vala iseljavanja, jer ljudi, koji u Hrvatskoj ne mogu biti adekvatno plaćeni za svoj rad, odlaze u druge zemlje, gdje to ostvaruju. 

12:38  “Hrvatska ima najveći udio turizma u BDP-u. Sektori su nisko kapitalno intenzivni, zato nema ulaganja”, kazao je Škare.

12:23 “Novac od oslobađanja od plaćanja doprinosa toliko se raspršio da je bio toliko mali. Jedan posto smanjenja stope PDV-a raspršuje se na milijune proizvoda i njegov je efekt upitan”, rekao je Grčić.

Fiskalna politika

12:32“Prvo što tražimo jest decentralizacija poreznih sredstava. Tu je potrebno napraviti prvi zaokret. Smanjenje PDV-a neće biti u prvim godinama mandata, ali tražit ćemo smanjenje PDV-a u turizmu”, kazao je IDS-ov Boris Sabati.

12:28 “Svakako je progresivno oporezivanje potrebno, ali nismo razgovarali o konkretnim poreznim razredima. Najveći su problem preniske plaće većine građana koji rade “obične poslove”. Neoporezivi dio dohotka mora ići na 5 tisuća kuna. Potrebno je promijeniti i kod poduzeća stopu poreza na dodanu vrijednost”, rekao je Delić, koji je dodao da bi te mjere možda povećale deficit, ali bi povećale i potražnju.

12:25 “Ekonomski rast nije mistična kategorija. Mi znamo što je ekonomski rast”, rekao je Marinko Škare.

12:24 “Pitanje je samo kako se deficit troši”, rekao je Jurčić.

12:22 “Nije čudo u 2015., nego se dogodilo da jedino gospodarski rast i rast prihodovne strane može dovesti do rješavanja problema”, replicirao je Grčić na komentar Ivane Maletić da je deficit pao na 3,2 posto zato što je 2015. bila izborna godina.

12:20 “Sva navodna porezna rasterećenja mi u mojoj firmi nismo ni u čemu osjetili”, rekao je Delić na Grčićeve izjave.

12:19 “U proračunu moramo ostaviti prostora za pokretače rasta”, rekla je Maletić.

12:17 “Cijelo vrijeme smo govorili da trebamo naći dobru mjeru između štednje i potrošnje. To smo i napravili kad smo deficit sveli na 3,2 posto, sa 7,5 posto i praktički zaustavili rast javnoga duga”, kazao je Grčić, komentiravši fiskalnu politiku.

Projekcije BDP-a

12:16 “Vlada mora biti okrenuta građanima, a ne briselskim direktivama”, kazao je HDSSB-ov Bubalo, dodavši da prema tome stanovnici Istre dobivaju više sredstava od stanovnika Slavonije. “Da je Hrvatska građanska država, izdavala bi obveznice građanima, a ne bankama”, kazao je Bubalo.

12:12 “Cijena energenata oduzela je 10 milijardi kuna hrvatskim građanima”, kazao je Jurčić.

12:11 Dizanje stope PDV-a bio je isključivo u svrhu održavanja stabilnosti proračuna, replicirao je Grčić Jurčiću.

12:10 “Hrvatska ima prirodnu stopu rasta 2 posto, baš unatoč tome što nisu poduzimane mjere. Kukuriku vlada je napravila deficit od -2 posto. Ja ne polazim od modela nego od resursa. Hrvatska ima resurse za duplo veću proizvodnju od trenutne”, rekao je Jurčić.

12:09 “Ove projekcije su rezultat makroekonomskog modela, naglasak u kratkom roku može biti samo u rastu potrošnje, a u dugom roku može biti govora o inovacijama”, kazao je Škare.

12:07 Ono što je najvažnije, prvo je investicija u proizvodne kapacitete, tehnološka obnova i modernizacija proizvodnje kako bi bili što konkurentniji, kao i izvoz i suradnja znanstvenog sektora s gospodarstvenicima. Moramo zajedno podići konkurentnost naših proizvođača i izvoznika i to je temelj za gospodarski rast”, kazala je Maletić.

12:06 “Kad smo preuzimali mandat, znali smo da je stanje loše, ali nismo znali da je toliko loše”, rekao je Grčić, komentirajući BDP.

12:02 Na sudjelovanje su pozvani članovi stranaka i koalicija koji prema istraživanju imaju realnu šansu ući u Sabor i odlučivati o sudbini hrvatskih građana. Na debati sudjeluju: Branko Grčić iz Narodne koalicije, Ivana Maletić iz HDZ-a, Marinko Škare iz Mosta, Ljubo Jurčić iz koalicije Za premijera, Niko Delić iz koalicije Jedina opcija, Boris Sabati iz IDS-a, i Krešimir Bubalo iz  HDSSB-a.

hr.n1info.com

  • Maximus
Podijeli