Uvozimo lješnjake iz Turske, a imamo klimu i zemljište za njegov uzgoj

Uvozimo lješnjake iz Turske, a imamo klimu i zemljište za njegov uzgoj

Podijeli

OPG-u Marinke Setnik iz Varaždinske županije Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je preko programa IPARD ovih dana 956.000 kuna za izgradnju skladišta lješnjaka i oraha, sušaru, sustav za navodnjavanje te razne mehanizacije.

U Istri najbolje plaćaju

– Trajalo je skupljanje dokumentacije i čekanje pune tri godine, angažirali smo i konultanticu koja nam je pomagala savjetima i ohrabrivala nas, ali evo, sretni smo jer smo pokrili gotovo polovicu investicije od dva milijuna kuna. Zapravo, najteže je bilo dobiti kredit u banci. Morali smo sve nekretnine, uključujući i kuću, dati pod hipoteku – kaže M. Setnik.

Kad se projekt i odobri, stroge su kontrole prije isplate novca. Tako su i OPG-u Setnik uskratili nešto novca jer su stube bile kraće od onoga što je pisalo u projektu, umjesto šest i pol metara sagradili su pet, da ružno ne strše. – No, rekli su nam da nije smjelo biti odstupanja, pa su nam odbili cijele stepenice i smanjili sredstva za oko 50.000 kuna.

Bilo je i malih problema s pločicama u WC-u, pa su i to odbili – objašnjava. No, trud se na kraju isplatio. – Savjetovala bi svima da se počnu baviti uzgojem lješnjaka. Isitina, treba biti strpljiv, od sadnje do prvog uroda. Važno je ne prodati odmah očišćene plodove čija je cijena na jesen nakon berbe od 50 do 70 kuna za kilogram, već treba pričekati iduću turističku sezonu, kad se mogu prodati i za 120 kuna na više.

Mi sve prodamo u Istri, gdje i najbolje plaćaju. Puno se lješnjaka u Hrvatsku uvozi iz Turske, a mogli bismo ga sami proizvesti – ističe M. Setnik, koja se odlučila za ekoproizvodnju.

Najveći proizvođač je PP Orahovica, no sve je više manjih proizvođača, poput OPG-a Patafta iz Cirkovljana.

Nema problema s tržištem

– Imamo oko tri hektara nasada lješnjaka, no razmišljamo o povećanju proizvodnje. S tržištem nema problema. Pratimo literaturu i učimo. Lješnjaci su vrlo traženi i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju ulja – ističe Ina Patafta. Vladimir Tominac iz Belog Manastira ima oko 500 lijeski na hektaru voćnjaka. Uzgaja lješnjak, kaže, iz hobija. – Srce me boli kad vidim da se uvozi, a imamo toliko zemljišta i povoljnu klimu za uzgoj – kaže.

Zašto baš ta kultura?

Prednost uzgoja lješnjaka je uz siguran otkup, i u tome što se nakon sušenja može dugo čuvati i čekati najpovoljnija cijena na tržištu. Lješnjaci u ljusci otkupljuju se po cijeni od 16 kuna na više, a oni očišćeni od 40 do 80 kuna. Cijenu na međunarodnom tržištu diktira burza, no mnogi manji proizvođači urod prodaju u svom kraju.

emedjimurje.rtl.hr

  • Maximus
Podijeli