Sudski vještak za prisluškivanje otkriva: Mislite da vam netko vama blizak nadzire...

Sudski vještak za prisluškivanje otkriva: Mislite da vam netko vama blizak nadzire mobitel? Moguće je, a evo kako otkloniti sve sumnje

Podijeli

Dubrovčanin Đuro Lubura prije desetak godina imenovan je stalnim sudskim vještakom za telekomunikacije, te prvim vještakom za tehniku i metodologiju prisluškivanja. Proteklih godina bio je prilično eksponiran kad se govorilo o zaštiti prava korisnika, poticanju tržišnog natjecanja i zagovaranju boljeg nadzora nad sigurnosno-obavještajnim sustavom. Nedavno je, simbolično upravo na dan kada je u Hrvatskom saboru donesen Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, imenovan i prvim stalnim sudskim vještakom za tržišno natjecanje u telekomunikacijama, što nam je i bio povod za razgovor…

Gospodine Lubura, ljude jako zanima može li se znati prisluškuje li ih netko? Razne su priče kolale na tu temu, da treba ukucati neki kod, onda da treba paziti na jeku, i slično. Može li neki laik znati da mu službe prisluškuju telefon?
– Da, dosta često se pojavljuju razni “recepti” pomoću kojih se navodno može otkriti je li vam telefon pod nadzorom. No, kad bi to bilo tako, onda niti na zakonu utemeljeni tajni policijski nadzor ne bi imao smisla jer ne bi mogao ostati tajnom. Vrlo jasno, ako vam telefon prisluškuju državne službe, nikakvim postupkom ne možete to saznati.

Sve one priče o nekim tajnim kodovima koji bi kao pokazali da ste pod nadzorom smiješne su jednako kao i vjerovati da vas prisluškuju ako tijekom razgovora zbog loše veze imate jeku. Naravno, moguće je da vam netko iz vaše okoline – supružnik, ljubavnik ili roditelj na telefon instalira program pomoću kojeg bi vas nadzirao, ali za to mora imati mogućnost fizički pristupiti vašem otključanom telefonu. Sve takve sumnje rješava resetiranje telefona na tvorničke postavke.

Što je uopće vaš posao, što rade vještaci?
– Sudski vještaci su, najjednostavnije rečeno, stručni pomoćnici suda. Mi pomažemo sucima razjasniti stvari u koje se oni kao pravnici ne razumiju, a našim nalazom i mišljenjem pomažemo im utvrditi što se u određenom predmetu dogodilo, trebalo ili moglo dogoditi.

Na primjer?
– Na primjer, u kaznenim predmetima dosta često je potrebno utvrditi gdje se netko nalazio u određeno vrijeme i s kime je komunicirao. To radimo koristeći podatke telekom operatora koji pohranjuju informacije o svakoj našoj komunikaciji – s kime smo i kada komunicirali i gdje smo se u tom trenutku nalazili. Naravno, sadržaj bilo kakve komunikacije ne smije se bilježiti bez posebnog sudskog naloga.

Na kakvim predmetima radite? Ima li zanimljivih?
– Ima, itekako. Zna se dogoditi da vještačim u predmetima koji uključuju ubojstva, otmice, trgovinu narkoticima, ili sve zajedno. Osim kaznenih, osobno volim sudske predmete iz područja tržišnog natjecanja.

Koji je predmet, prema vašem odabiru, a koji ste vještačili, među zanimljivijim slučajevima iz kaznenog prava?
– Primjerice, jedan od zanimljivijih predmeta koji se odvijao pod iznimnim mjerama osiguranja radio sam u Puli. Dvojica su, predstavljajući se kao policajci i u vozilu lažnih tablica, oteli čovjeka također umiješanog u mnoge kriminalne radnje, prijetili mu smrću i prenijeli mu pozdrave od čovjeka koji je u Južnoj Americi osuđen za dilanje narkoticima te su od njega pokušali iznuditi 50 tisuća eura.

Iako je oteti bio vezan, uspio se u naguravanju u automobilu dokopati pištolja otmičara, jednoga ubiti a drugoga raniti. Moj zadatak je bio utvrditi kretanje i komunikacije okrivljenih i oštećenih, kao i utvrditi korištenje određenih brojeva koji su kupljeni isključivo za potrebe provođenja tog kaznenog djela. Svoj posao sam napravio, a okrivljenici su osuđeni.

Nedavno ste postali prvi vještak za tržišno natjecanje u telekomunikacijama…
– Kao vještak, a mislim da se to odnosi i na puno drugih struka, ne možete biti dovoljno dobri u svim područjima. Zato se ja volim specijalizirati za pojedina uža područja, koja su i sama jako široka da ih često ne razumiju niti ljudi koji bi trebali. Na sreću, Visoki trgovački sud i Vrhovni sud su u posljednje vrijeme počeli značajno razumijevati važnost i principe zaštite tržišnog natjecanja.

Dajte da i naši čitatelji razumiju – zašto je to važno?
– Sjetimo se koliko je koštala minuta razgovora mobitelom dok smo imali Hrvatski Telekom kao jedinog mobilnog operatora. Nakon pojave VIP-a, a posebno nakon pojave Tele2, cijene su višestruko smanjene. Konkurencija je sve natjerala na ozbiljna ulaganja i pojeftinjenje usluga pa danas imamo tri tehnološki gotovo jednake i među najmodernijim mobilnim mrežama u Europi, a cijene su vrlo prihvatljive.

Za razliku od mobilnih, budući da u fiksnim komunikacijama nema dovoljno konkurencije jer HT drži oko 80 posto tržišta, cijene su nam među najvišima u Europi, a brzine interneta izvan gusto naseljenih područja očajne. Također, sjetimo se kako je cijena prijevoza taksijima iz Zagreba do aerodroma bila nekoliko puta viša prije pojave konkurencije, prvo Cammea, a sada i inovativnog Ubera koji donosi potpuno novi, moderni pristup. Funkcionalno tržišno natjecanje potiče konkurenciju, a to uvijek dovodi do investicija te kvalitetnijih i jeftinijih usluga za nas potrošače.

Spomenuli ste Uber, podržavate li njihov dolazak?
– Dolaskom Ubera tržište prijevoza putnika je značajno poraslo jer se danas zbog puno povoljnijih cijena mogu voziti svi, a i stranci puno više vole unaprijed jasno poznate uvjete koje pruža Uber nego u pravilu nejasne uvjete lokalnih taksista. To je dovelo i do ozbiljnih zapošljavanja pa se danas tom djelatnošću bavi nekoliko tisuća naših ljudi više nego prije dolaska Ubera. Osim toga, u današnje vrijeme nenormalnih gužvi u gradskom prometu treba podržati svako rješenje kojim će se ljudi ugodno i jeftino prevoziti s manje automobila. Studije pokazuju da jedno Uberovo vozilo zamjenjuje najmanje pet osobnih vozila, što značajno smanjuje i gužve i onečišćenja okoliša.

Ali taksisti se bune?
– Taksisti često zarađuju kao nekoliko liječnika specijalista zajedno ili višestruko više i od premijera Andreja Plenkovića i od ministra Olega Butkovića. To im polazi za rukom ne zbog toga što imaju znanja koja drugi ljudi nemaju, već isključivo jer je ograničen broj licencija za taksi prijevoz.

Dakle, potpuno mi je jasno zbog čega se oni bune i to je po mojem mišljenju u osnovi borba za sprječavanje tržišnog natjecanja, kako god oni to pokušali predstaviti. Niti jedan poduzetnik ne želi konkurenciju, no potpuno mi je neprihvatljivo da bilo tko radi zaštite svoje pozicije blokira promet i čini ogromnu štetu hrvatskom turizmu i stotinama tisuća ljudi koji od njega žive.

Osobno sam taksiste uputio kako svoja prava mogu pokušati zaštititi na sudu i pred institucijama ako vjeruju da su im ugrožena, no oni su se umjesto legalnog načina odlučili nelegalnim pritiscima i blokadama sami istjerivati pravdu na štetu svih ostalih.

Kakvo je stanje u telekomunikacijama, narušava li se u toj industriji pravo tržišnog natjecanja?
– Na sudovima se vodi dosta sporova zbog povrede tržišnog natjecanja u telekomunikacijama, a nedavno je donesena i, koliko znam prva, pravomoćna višemilijunska presuda zbog povrede prava tržišnog natjecanja od strane HT-a. Ovih dana je na snagu stupio i novi Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja koji će jako olakšati dokazivanje, pa očekujem da će se ovakvi sporovi multiplicirati.

Što će to značiti za telekome, a što za nas potrošače?
– Većini velikih telekoma taj zakon bi mogao biti jako problematičan, najviše najvećem. Pa dovoljno je vidjeti kako je gotovo sve komentare u postupku donošenja zakona podnio upravo HT. Međutim, i drugi manji operatori na pojedinim tržištima mogu kršiti pravo tržišnog natjecanja.

Također, u pojedinim slučajevima povrede prava tržišnog natjecanja ne treba zanemariti niti moguću odgovornost društva majke za povrede koje je počinilo društvo kći iz grupacije. U prošlosti je Europska komisija u više navrata utvrđivala i kažnjavala takvo ponašanje, a i Deutsche Telekom, većinski vlasnik HT-a, bio je kažnjavan. Naknade štete bi mogle operatorima odnijeti milijarde kuna i naučiti ih da više nikad ne pokušaju kršiti pravo tržišnog natjecanja, a to će u konačnici dovesti do puno više investicija te bolje i jeftinije usluge za nas korisnike.

slobodnadalmacija.hr

Podijeli