Što je dovelo do povijesno niskih kamata na oročenu štednju?

Što je dovelo do povijesno niskih kamata na oročenu štednju?

Podijeli

Kamate na oročenu štednju su najniže u povijesti, štednje su praktiči neisplative pa se građani sve više okreću onom starom načinu – novac pod madrac. Idemo li u smjeru nekih europskih zemalja gdje banke građanima naplaćuju čuvanje novca? Ima li naznaka da bi kamatne stope mogle ponovno rasti? Odgovore smo potražili u Hrvatskoj narodnoj banci.

Prošla su vremena kada su se oročene štednje u bankama građanima zapravo isplatile. Kamatne stope u posljednjih nekoliko godina drastično su pale, a trenutno su na najnižoj razini u povijesti. Voditeljica Odjela za monetarne analize u Direkciji za ekonomske analize HNB-a Suzana Jukić za Media servis je objasnila o kolikom se padu radi.

“Tako se prosječna kamatna stopa na kunske oročene depozite stanovništva smanjila s 3,75 posto na kraju 2011. na 0,36 posto na kraju ožujka 2019., dok je u istom razdoblju prosječna kamatna stopa na devizne oročene depozite zabilježila smanjenje s 3,25 posto na 0,18 posto.A zašto je i kako do toga došlo? ‘‘

Posljednjih desetak godina svjedoci smo razmjerno slabe gospodarske aktivnosti i tvrdoglavo niske inflacije‘‘, pojašnjava Jukić.

“Na što su središnje banke najvećih svjetskih gospodarstava reagirale iznimno akomodativnim monetarnim politikama, spuštanjem referentnih kamatnih stopa na nultu razinu ili čak ispod nje, kao i politikama kvantitativnog popuštanja i kreiranja visoke likvidnosti. Kao rezultat tih politika, krediti su postali jeftiniji i time dostupniji, a štednja manje atraktivna, što se posljednjih godina očituje većom preferencijom držanju likvidnije imovine, odnosno većim iznosom sredstava na transakcijskim računima banaka”.
Iako je teško predvidjeti, poboljšanja na ovom polju neće biti. Naime, povijesno niske kamatne stope u Hrvatskoj podržane su iznimno niskim kamatnim stopama na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje.

“Takav bi se trend trebao nastaviti barem do kraja godine, na što upućuje Europska središnja banka koja je u travnju potvrdila da će ključne kamatne stope u europodručju ostati na rekordno niskim razinama do kraja 2019., i to zbog neizvjesnosti vezanih uz izglede za gospodarstvo europodručja. Tek bi promjena ekspanzivne monetarne politike ESB-a u srednjem roku mogla rezultirati pritiscima na rast kamatnih stopa kako u europodručju tako i na domaćem financijskom tržištu”.

‘Najjednostavnije rečeno jeftin je novac pa onda i kamata mora biti niska‘, rekao je za Media servis ekonomski analitičar Luka Brkić koji također tvrdi da se trenutno stanje u doglednoj budućnosti neće mijenjati.

“Jeftini novac je preplavio tržišta u želji da se na taj način inicira poduzetnička aktivnost jer razina poduzetničkog rizika bitno pada ako imate kamatu od 1 ili 0,5 posto kamatu u odnosu na 5 posto”.
U Švicarskoj i Njemačkoj kamatne stope su zagazile u negativno, odnosno ako se odlučite za štednju, još vi morate platiti banci čuvanje novca. Idemo li u tom smjeru, teško je predvidjeti, no sve je izglednije da će najisplativija štednja biti – novac pod madrac.

“Danas se u bankama ne isplati držati novac zbog zarade na kamatama, nego vas se indirektno motivira da investirate svoje štednje negdje drugdje – u vrijednosne papire, nekretnine. Držati novac u banci možete jedino ako imate neki značajniji iznos pa ga ne možete držati doma u strahu da vas netko ne opljačka”.

Podijeli