Prosvjednici su razbili glavu simbolu Francuske. Uvodi se izvanredno stanje?

Prosvjednici su razbili glavu simbolu Francuske. Uvodi se izvanredno stanje?

Podijeli

JEDNA od posljedica nasilnih prosvjeda u Parizu, uz više od 100 ranjenih i 400 uhićenih, jest i razbijena glava kipa Marianne, simbola Francuske, smještena na čuvenom Slavoluku pobjede

Razbijena glava simbola Francuske možda je i najznakovitiji simbol prosvjeda koji su, kako piše Bloomberg, razotkrili golemu rupu u središtu francuske politike što ju je stvorio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Prosvjedi “žutih prsluka”, koji su krenuli kao bunt protiv povećanja cijena goriva, pretvorili su se u širi pokret usmjeren protiv Macrona. Naime, upravo je njegov izbor za predsjednika 2017. godine gotovo uništio dvije stranke koje su vladale Francuskom zadnjih 30 godina, odnosno njegov politički pokret koji je lansiran godinu dana uoči predsjedničkih izbora, pri čemu je njegova glavna konkurentica za fotelju predsjednice dolazila iz redova krajnje desnice. 40-godišnji Macron pozicionirao se kao centrist i reformator te se nadao da će uspostaviti politički konsenzus na centru.

Nasilni prosvjedi kao simbol frustracija Francuza 

Umjesto toga, Macronova popularnost je rekordno niska, njegova inicijativa Republika u pokretu je još daleko od prave političke stranke, a predsjednik se suočava s raširenim otporom širom zemlje, a naročito izvan velikih gradova. Pokret “žutih prsluka” zapravo je simbol frustracija Francuza mladim liderom čije reforme se percipiraju kao pogodovanje bogatima, a stil kao arogantan i bahat.

“Prosvjedi žutih prsluka će vjerojatno oslabjeti, ali ne i njihov gnjev, koji će vjerojatno poprimiti nove oblike, možda i još opasnije za Macrona”, rekao je za Bloomberg Jim Shields, profesor francuske politike na britanskom Sveučilištu Warwick, pa dodao: “Teško je previdjeti kako Macron može dovršiti planiranu reformu mirovinskog sustava bez nove krvi po pločnicima.”

Ono što je posebno zanimljivo u vezi s pokretom “žutih prsluka” je da se radi o tzv. organskom pokretu, organiziranom putem društvenih mreža, koji nema klasično vodstvo. U protekla dva tjedna “žuti prsluci” su organizirali sporadične i najvećim dijelom mirne blokade cesta, spremišta goriva i skladišta. No subotnji prosvjedi u Parizu eskalirali su nasiljem i za sobom ostavili više od 100 ranjenih i više od 400 uhićenih, spaljene automobile i opljačkane trgovine u centru glavnog grada Francuske.

“Nemamo za hranu do kraja mjeseca, a Macron nam kaže da si kupimo električne aute”

Kampanja prosvjeda nazvana po reflektirajućim žutim prslucima koje vozači moraju držati u svojim automobilima za slučaj opasnosti, počela je kao bunt protiv visokih cijena goriva (koje su uvedene kako bi se smanjile štetne emisije), ali je u međuvremenu preuzela niz zahtjeva koje, po anketama, podržava čak tri četvrtine Francuza.

“Mi pričamo o troškovima života, a Macron nam priča o ekologiji. Njegovo rješenje za ljude koji si ne mogu priuštiti hranu do kraja mjeseca je instalacija solarnih panela i kupnja električnih automobila”, žali se 33-godišnji vatrogasac Joffre Denis, koji je putovao više od 200 kilometara u svom žutom prsluku kako bi došao na subotnji prosvjed u Pariz.

“Plaćamo sve više i više za sve manje usluga. Gdje taj novac ide?” pita se Denis pa dodaje kako bi se pokret “žutih prsluka” trebao fokusirati na osnovne stvari poput plaće političara, povratak poreza na bogatstvo, mirovine i minimalne plaće.

Pokret “žutih prsluka” podijeljen je između onih umjerenih, koji žele stvoriti strukturu koja bi potom pregovarala s vladajućima, i radikala koji odbijaju bilo kakav oblik vodstva. Pokušaj osmero lokalnih glasnogovornika pokreta da stvori nacionalni odbor propao je nakon samo četiri dana jer su glasnogovornici dobili prijetnje smrću. Samo dvoje od osam pozvanih lidera pojavilo se u petak na sastanku s premijerom Edouardom Philippeom.

Kome će otići glasovi “žutih prsluka”? Krajnjoj desnici i krajnjoj ljevici

Pokret “žutih prsluka”, barem u ovoj fazi, vjerojatno neće prerasti u politički pokret kao talijanski Pokret pet zvijezda jer im nedostaje karizmatični lider, predviđa Sylvain Boulouque, povjesničar i autor knjiga o ekstremističkim strankama. No njihovi glasovi na izborima sigurno neće ići republikancima s desnog centra ili socijalistima s lijevog centra, vodećim strankama političkog establišmenta Francuske. Naime, nijedna od tih stranaka još uvijek se nije oporavila od marginalizacije na izborima 2017. godine, kad su u drugom krugu predsjedničkih izbora ostali Macron i krajnja desničarka Marine Le Pen.

“Radi se o pokretu koji prezire sve institucije i establišment. Neće glasati za stranke koje smatraju odgovornima za sve što se dogodilo u zadnjih 30 godina”, predviđa Boulouque. Glasovi “žutih prsluka” bit će podijeljeni između krajnje desne Nacionalne fronte, koju vodi Marine Le Pen, i krajnje lijeve stranke koju predvodi Jean-Luc Melenchon, tvrdi taj povjesničar.

Slijedi li uvođenje izvanrednog stanja?

Emmanuel Macron je u subotu, dok je Pariz gorio, bio u Argentini na summitu G20. Odmah po povratku u nedjelju obišao je oštećeni Slavoluk pobjede i održao hitan sastanak sa svojim najvažnijim ministrima. Nakon 90-minutnog sastanka nije bilo nikakvih izjava. Francuske vlasti, ako je suditi prema riječima ministra unutarnjih poslova Christophea Castanera, razmišljaju o uvođenju izvanrednog stanja.

Pred francuskim predsjednikom sad je težak izbor: Ili će prekršiti vlastita obećanja o reformama, ili će dodatno ugroziti svoju ionako rekordno nisku popularnost.

index.hr

Podijeli