Poznata virologinja: Cjepivo treba što prije, jer može prijeći u sezonsku bolest

Poznata virologinja: Cjepivo treba što prije, jer može prijeći u sezonsku bolest

Podijeli

“Obustaviti što više kontakte, tako se virus širi, i to najviše zrakom. U vanjskoj sredini može ostati tri sata sata, ja se nakašljem i bit će zaraženo tri sata, a tko zna tko će sjesti na moje mjesto u tramvaju. Jako je važno – virus kad padne na kvaku, metal, može ostati tri dana”, kaže doktorica Ana Gligić, priznata srpska virologinja, koja je polovicom prošlog stoljeća prva izolirala najsmrtonosniji virus marburg, ali i koja je 1972. godine, u vrijeme variole vere, bila šefica Nacionalnog referentnog laboratorija.

“Taj virus spada u grupu prirodno žarišnih, nalazi se u prirodi, kad je čovjek u potrazi za hranom, rekreacijom ili dobiti, on ulazi u žarište, naruši ravnotežu i uzbuni ono što je stajalo netaknuto i dolazi do poremećaja, a virusi koji su kohabitirali imaju priliku napraviti barijeru s čovjekom. Posljednje istraživanje pokazuje je da je 96 posto identičan s virusom iz šišmiša, on je isprovociran, šišmiši su prišli naseljima, oni su pod zaštitom države, a prvo pravilo ekosustava je da je sve povezano, ako poremetite samo jednu stvar u lancu imate ovo. Može da se širi zrakom i to je najbrži put”, objašnjava doktorica Gligić.  

Ona objašnjava da gotovo sve zarazne bolesti počinju kao respiratorna infekcija, a kasnije virus napada organe i dolazi do katastrofalnih posljedica, javlja N1.

“Virus zabrinjava zbog velikog broja bolesnika i zbrinjavanja, teško je dnevno zbrinuti 500 ljudi ako dođe do teške kliničke slike. Što se tiče lijekova, lijeka nema, samo simptomatska terapija”, kaže.  

Doktorica Gligić navodi da se, gledajući Kinu i Italiju, ne zna precizno koliki je inkubacijski period virusa.

“Neki kažu 14 dana, ja sam danas pročitala izvješće da je u većini slučajeva 25 dana. To bi značilo da ako je 25 dana inkubacijski period i može da se sije, to je tragedija. Ta inkubacija sakriva u početku jer bolest počinje kao kihanje, a u stvari sijemo virus. Naši epidemiolozi i vlada poduzeli su sve poučeni iskustvom zemalja gdje je mnogo gora situacija, ovladali smo tim”, navela je.

Kaže da bi se moglo dogoditi i da pređe u sezonsku bolest. “Imamo izvor infekcije, zaražene šišmiše, trebamo prikupiti što više materijala da testiramo ima li imuniteta nakon ovoga. Da uzmemo serum bolesnika da vidimo stvaraju li se antitijela i štite li, to je jako važno”, poručuje i dodaje:

“Virolozi ga upoznaju, ispituju, ali sada treba svaki institut prikupiti materijal iz akutne faze i praviti cjepivo. Ako izvor trajno ostane u prirodi, treba cjepivo što hitnije, a za dobro cjepivo potrebno je godinu dana do 18 mjeseci”.

Poručuje da je neophodna disciplina i da se zato i uvode mjere samoizolacije i kazne kako bi se izbjeglo dalje širenje.

“Meni nije jasno što se događa s imunitetom kod preboljelih, zašto se virus može naći i kad bude otpušten s liječenja, da čovjek posjeduje ostatke virusne čestice. Virolozi su na redu, epidemiolozi su učinili sve, kao i države, sad je na virolozima da ispitaju imunitet, virulentnost, dolazi li do intermedijalnih prenositelja. Ako je šišmiš izvor, je li moguće da pređe na još neku životinju, pa onda na čovjeka”, objašnjava.  

Ona je objasnila da su djeca manje izložena “jer jurcaju” i imaju naslijeđen imunitet. Ali…

“U okruženju imamo silne pesticide, zagađenje zraka, to sve smanjuje imunitet. Kina je prvi put bez smoga sada kada su zaustavili tvornice.”

Komentirajući vijesti da epidemija koronavirusa polako jenjava u Kini, Ana Gligić navodi da je moguće da je “pasažiranjem” s čovjeka na čovjeka virus oslabio i izgubio neke osobine divljine.

“Također, stvorio se kolektivni imunitet, ljudi postaju neprijemčivi i to je velika barijera. Ljudi su pažljiviji, mjere koje se primjenjuju. Ako pogledate četiri inkubacijska perioda u Kini po 25 dana – to je počelo u prosincu, danas je 100 dana i nije zabilježen nijedan slučaj”. 

Podijeli