Pola godine Milanovićevog mandata i izjave koje su ju obilježile

Pola godine Milanovićevog mandata i izjave koje su ju obilježile

Podijeli

Prije nešto manje od šest mjeseci, Zoran Milanović je na Pantovčaku prisegnuo na pet godina dug predsjednički mandat te tako postao peti hrvatski predsjednik. Što je u kampanji obećao, to je i ostvario – postao je predsjednik s karakterom te nije odustao od svojih stavova. Njegov pola godine dug mandat obilježile su brojne izjave i postupci koje u javnosti i nisu najbolje prihvaćeni.
Početak mandata predsjednika Republike Zorana Milanovića bio je dosta tih. Sve dok građane Zagreba i okolice 22. ožujka u 6 sati i 24 minute nije probudio razoran potres.

“Slušajte vijesti i informacije od nadležnih, a to su u ovom trenutku potpredsjednik Vlade i Stožer civilne zaštite.”

Nakon ponovnog zatišja zbog epidemije koronavirusa – incident u Okučanima. Milanović je 1. svibnja napustio obilježavanje 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Bljesak:

“Ovdje se jedan od sudionika koji treba polagati vijenac prije mene skinuo u odoru sa znakom i grbom ‘Za dom spremni‘ u čemu ne želim sudjelovati. To je stvar organizatora koji je mogao o tome voditi računa i to je moj stav i žao mi je. To je namjerna provokacija s kojom smo računali i ona se dogodila i ja to smatram gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj.”

Nekoliko dana prije toga, odjeknula je njegova izjava o HOS-ovoj ploči koja je iz Jasenovca premještena u Novsku:

“To treba maknuti, baciti negdje, to nema veze s Domovinskim ratom. Kao što znamo predsjednik Tuđman je samo vrebao trenutak kada da paravojne formacije po svakoj cijeni pripoji Hrvatskoj vojsci. To je uspjelo odmah 1992. godine, a onaj tko se borio za Hrvatsku pod “Za dom spremni”, on se nije borio za hrvatsku državu, nego za restauraciju države iz 1941., to je potpuno jasno.”

30. svibnja, Hrvatska po novom, ali zapravo starom, slavi Dan državnosti, no Milanović taj datum ne priznaje. Prisustvovao je polaganju vijenaca žrtvama Domovinskog rata, no nije otišao na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Poručio je da je to predizborni skup vladajućih.

“Ovo je praznik, prije svega, jedne političke organizacije. Dan državnosti i spomen i odluke kojima se takvi dani utvrđuju moraju biti praktično konsenzualni, a ne žetonski. To nije odluka ili pravilnik o poticajnima za uljanu repicu.”

Buru u javnosti izazvala je njegova izjava da možda neće izaći na birališta, što je na kraju tako i bilo – to je privatna stvar, objasnio je. A evo kako su to komentirali tadašnji kandidati za premijera Andrej Plenković i Miroslav Škoro:

“Mislim da je to za gospodina Bernardića i za birače ljevice jedna znakovita poruka.” “Ovo je skandalozna poruka mladima, poslati mladima poruku da predsjednik države neće izaći na izbore kako se za nekoga ne bi opredijelio. Nitko neće znati za koga je glasao.”

A na Škorinu izjavu da bi se silovane trudne žene o abortusu trebale konzultirati sa svojom obitelji Milanovićeva prethodnica Kolinda Grabar-Kitarović pokazala je srednji prst. Predsjednik kaže da taj čin može biti i duhovit i vulgaran.

“Žena je ta koja se pita. Poštujem i konzervativnije stavove, ali se s njima ne slažem. Ali, negdje, kvragu, mora biti granica.”

Kada je epidemija koronavirusa u pitanju, predsjednik se nije miješao u rad vladajućih. Na početku je samo poručivao da čuvamo svoje najstarije, no nedavno je rekao:

“Mislim da stvar mentalno izmiče kontroli i da će ljudi na kraju poludjeti s obzirom na to koliko ih se šopa i ubija u pojam s informacijama koje ne razumiju niti oni koji ih plasiraju, a kamoli voditelji i publika. S ovim ćemo morati živjeti i što prije to prihvatimo kao neku vrstu normalnosti – ne kao neku veliku vrstu bolesti nego kao karijes. To se izliječi.”

Kritizirao je Nacionalni stožer civilne zaštite jer je građanima naređeno nošenje maski, a nema zakona koji bi ih na to prisilio. Poručio je da bi Stožer trebao imati jasnije definirane ovlasti.

“Vidim kao problem jednu sovjetizaciju razmišljanja o ljudskim pravima, o pravima građana. Zalažem se za red, zaštitu ljudskih prava, za jasna pravila u određivanju što je dopušteno, a što nije dopušteno i tko može izdavati zapovijesti i naredbe u demokratskom, civiliziranom društvu. Mi nismo kultura klekni, lezi, tuku mitraljezi nego zapadnoeuropska država. To je po meni onda vrlo transparentno ponašanje, a ako na to neću ukazati ja kao predsjednik države, tko će?”

A tvrda kohabitacija između Milanovića i Plenkovića se nastavila i posljednjih dana – ne slažu oko brojnnih tema, osim oko Stožera, niti oko obljetnice Oluje:

“Meni se čini da je predsjedniku dosadno. Dosadno mu je očito u političkom smislu i u nedostatku nekakvog ozbiljnijeg posla kreira neke teme koje smo apsolvirali ovdje u Saboru.”

“Što je sada rekao majko Isusova? Nikad mi nije u životu dosadno, a kad mi je dosadno uzmem bicikl pa odem na Sljeme.”

Predsjedniku se nije svidjelo što je sadržaj razgovora u četiri oka njega i Plenkovića kada mu je dao mandat za sastavljanje Vlade izašao u javnost:

“Sada imamo dva problema – netko to priča okolo, priča svoju verziju, netko je to, ali ne svatko, spreman objaviti. To se zove novinarstvo? Možda će to danas-sutra biti posao ovog novog Ministarstva medija.”

Milanović definitivno ne voli protokolarne svečanosti. Tako 22. srpnja nije došao na konstituirajuću sjednicu 10. saziva Hrvatskog sabora. Hejterima je preko Facebooka poslao pusu.

Podijeli