Pad industrijske proizvodnje: Stručnjaci upozoravaju na posljedice, ministri nisu zabrinuti

Pad industrijske proizvodnje: Stručnjaci upozoravaju na posljedice, ministri nisu zabrinuti

Podijeli

Nakon četiri godine rasta i oporavka od globalne krize, Hrvatska bilježi pad industrijske proizvodnje. Ministre u Vladi, čini se, to ne brine, a stručnjaci upozoravaju – trgnite se!

Temeljem usporavanja gospodarske proizvodnje u Europskoj Uniji, a posebno naših najvećih izvoznih tržišta Italije i Njemačke, Željko Hanzl iz Hrvatske gospodarske komore iznosi procjene ove institucije za Hrvatsku.

“Možemo se nadati da se ne radi o trendu i da će se industrijska proizvodnja lagano oporavljati u narednim godinama. Međutim moramo naglasiti da je i taj pad i općenito industrijska proizvodnja vezana uz kretanje robnog izvoza. Procjene HKG su otprilike na tragu procjena Europske Komisije; Italija je na pragu recesije, a Njemačka se trenutno izvukla. EK predviđa tek blago usporavanje rasta u ovoj godini u odnosu na prošlu. Nadamo se da će industrijska proizvodnja u ovoj godini ipak lagano rasti.”

Analitičar Ekonomskog instituta, Željko Lovrinčević smatra da se Hrvatska treba orjentirati na dinamična tržišta u našem susjedstvu.

“Najveći problem će biti sustavi vezani uz talijansko tržište. Tamo su kretanja prilično nepovoljna.”

Neodređen, ali svejedno optimističan bio je ministar financija Zdravko Marić. Komentirao je između ostalog i utjecaj recesije u susjednoj Italiji na Hrvatsku koja dosta izvozi u susjednu zemlju, a i čiji su turisti prilični potrošači tijekom turističke sezone.

“Naravno, ovisi od djelatnosti do djelatnosti, ovisno o tome kakve su pojedine hrvatske kompanije imale i imaju odnose, ugovorne obveze. Ako se i dogodi pad gospodraske aktivnosti na razini cijelog gospodarstva, to ne znači da su sve djelatnosti, sve firme i sve tvrtke u padu svojih aktivnosti, dapače”.

Hrvatsku gospodarsku politiku kritiziraju i u Međunarodnom monetarnom fondu. Savjetuju poboljšanje poslovnog okruženja te racionalizaciju državnih poduzeća. Unatoč svemu, ministar gospodarstva Darko Horvat vjeruje u pozitivan ishod.

“Kad ja pokažem optimizam i želim gospodarski rast od pet posto, onda smatrate to preambicioznim i bez realne osnove. Hrvatska ima perspektivu i može do pet posto”.

Analitičar Lovrinčević kaže da su to standardne preporuke koje MMF Hrvatskoj šalje već više od desetljeća. Dodaje da Hrvatska u odnosu na druge zemlje Europske Unije, nazaduje.

“Kod nas je riječ o pozitivnim kretanjima, ali značajno usporenim u odnosu na okružje, pa zbog toga zapravo nazadujemo u odnosu na ostale europske zemlje.”

No, treba li Hrvatska strahovati od krize? Iz Hrvatske gospodarske komore su optimistični.

“Dok nam se ne ponovi nekakva velika kriza, Hrvatska za sad nije u strahu od recesije.”

Problemi hrvatske industrije sežu u sredinu 90-tih. Neulaganje u modernizaciju industrijskog sektora, pravna nesigurnost i mnogobrojni troškovi potjerali su ulagače u druge zemlje. Tamo su se utaborili i takvu vrstu industrije teško se danas može privući. Ostaje nada u privlačenje tzv. 4.0 industrije, odnosno digitalizacije i IT sektora, smatra Željko Lovrinčević. Dodaje da je posljednja recesija stagnirala gospodarstvo čitavo desetljeće, a nova jača recesija mogla bi ostaviti posljedice nazadovanja na razini dva desetljeća, što znači gubitak cijele jedne generacije.

“Recesija će sasvim sigurno pogoditi EU prije ili kasnije. Koliko je Hrvatska spremna? Što je manje spremna, što je manje reformirana, što se manje odmakla u javnim financijama od ponora ogromnog javnog duga, to će lakše proći kroz recesiju. Jesu li indikatori? Jedan dio da, drugi dio ne, tako da tu ima argumenata za i protiv o dubini i težini recesije, ali za dvije do tri godine, ona je sigurno u Hrvatskoj.”

A za sve ovo potrebne su pravne predispozicije, za što su opet odgovorni u Vladi. Ministar uprave Lovro Kuščević je vrlo samouvjeren.

“Dopustite da ja ipak dobro znam što ova Vlada radi, izvrsno znam što radi Ministarstvo uprave i upravo u tom pravcu se krećem.” “Jeste li vi ambiciozni?” “Mislim da sam ambiciozan upravo zahvaljujući prisegi koju sam dao u Hrvatski sabor.”

Podijeli