Otvoren Vatikanski apostolski arhiv: Je li papa Pio XII heroj ili zločinac?

Otvoren Vatikanski apostolski arhiv: Je li papa Pio XII heroj ili zločinac?

Podijeli

Godinu dana je prošlo otkako je papa Franjo najavio da će otvoriti arhiv pontifikata pape Pia XII, koji se smatra najkontroverznijim u povijesti. A od 2. ožujka dokumenti koje će pregledavati preko 150 povjesničara iz cijelog svijeta dostupni su javnosti.

I danas je nejasno zašto je papa Pio XII šutio o nacističkim zločinima i holokaustu. Zbog toga su ga nazivali i Hitlerovim pijunom. Otvaranjem arhiva na svjetlo će izaći nove informacije, zasad još uvijek nepoznate javnosti. Ovako je papa Franjo najavio otvaranje arhiva:

“Crkva se ne boji povijesti, voli je i nastavit će je voljeti više kao što je voli Bog.”Ovaj arhiv od posebne je važnosti za brojne vjerske zajednice, ponajprije židovsku. Hrvatskoj su ti arhivi važni zbog komunikacije između Svete stolice i Kaptola. No, unatoč značaju tih dokumenata interes za njima pokazao je tek jedan hrvatski povjesničar. Stipe Kljaić je na vlastitu inicijativu odlučio otići u Vatikan i istraživati komunikaciju između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Zašto Ministarstvo kulture nije poslalo nijednog povjesničara za Media servis otkrio je Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture.

“Ministarstvo kulture se ne bavi na taj način istraživanjem arhiva. Ne samo arhiva pape Pia XII, nego i drugih arhiva koje su od iznimne važnosti.”Redateljica filma Stepinac: Kardinal i njegova savjest, Višnja Starešina komentirala je za Media servis to što se hrvatski povjesničari nisu odazvali.

“Zanimljivo je na koji se način pokazuje nekompetentnost dijela hrvatskih povjesničara koji su vrlo glasni u plasiranju svojih ideoloških, pa rekla bih, dogmi kada je riječ o kardinalu Stepincu, kada je riječ o Katoličkoj crkvi. Pokazuje se da nisu u stanju izučavati arhive na bilo kojem drugom jeziku osim jezika svoje partije.

“Zagovornici Pia XII tvrde da je spašavao Židove kad god je mogao. Drugi, pak, tvrde kako je papa znao za holokaust, no nije javno govorio o tome. Među dokumentima koje će povjesničari pregledavati mogli bi se naći i apeli židovskih organizacija u kojima su tražili papinu pomoć. Spisi u kojima je Pio XII obaviješten o nacističkim zločinima bili su objavljeni, ali nisu bili poznati njegovi odgovori na ta pisma. Posebno je zanimljivo što će arhiv otkriti o blaženom Alojziju Stepincu. A hoće li to utjecati na proces njegove kanonizacije? Starešina kaže:

“Dio tih dokumenata je kroz različite druge arhive već bio poznat. Ne mislim da postoji bilo kakav dokument koji bi mogao učiniti sliku Alojzija Stepinca u bilo kojem smislu drukčijom da bi ugrožavala sam postupak kanonizacije. Naime, postupak nije izveden na temelju samo jednog dokumenta.”Kroz svjedočanstvo protagonistice, film “Dnevnik Diane Budisavljević” prikazao je početnu suzdržanost Stepinca oko pomaganja žrtvama ustaškog režima. Evo što je za Media servis o otvaranju arhiva rekao povjesničar Silvestar Mileta koji je vodio istraživanje za film:

“Pozitivno je, čini mi se da u ovom smislu Sveta stolica postaje otvorenija nezavisnom istraživanju nego što je to možda crkva u Hrvata. Neke dokumente o nadbiskupu Stepincu pronašli smo i u njemačkim arhivima u Düsseldorfu. U jednom deratifikacijskom procesu u kojem su ga spominjali čak u pozitivnom, vrlo pozitivnom kontekstu. Međutim za te dokumente crkva nije bila zainteresirana iako sam ih ja nudio i spominjao u nekoliko navrata.” Mileta otkriva kako od istraživanja ne očekuje spektakularne rezultate, ali:

“Vjerujem da je ovo pozitivan korak i da je papa Franjo donio dobru odluku i da će se tu i osoba pape Pia (XII) pokazati upravo onakva kakva je i osoba Alojzija Stepinca – u smislu nijansirana. Ni crna, ni bijela, čovjek sa svojim i pozitivnim i negativnim karakteristikama zbog kojih je kontroverzan. To što je netko kontroverzan nije nužno loše, znači da ga uvijek iznova ocjenjujemo i karakteriziramo, i s obzirom na ono kako je djelovao po zapovjednoj odgovornosti i kako je djelovao kao individualac.

“Arhiv broji stotine tisuća pisama, telegrama i govora, povjesničari će pred sobom imati više milijuna stranica dokumenata. Ti dokumenti nakon 60 godina napokon su ugledali svjetlo dana, a proći će još nekoliko godina dok prvi rezultati budu dostupni široj javnosti.

Podijeli