Otkriće iz Leipziga: Imate li taj gen iz Hrvatske, covid vam je...

Otkriće iz Leipziga: Imate li taj gen iz Hrvatske, covid vam je triput opasniji

Podijeli

Dvojica znanstvenika s Instituta Max Planck otkrili su da ljudima, koji danas u sebi imaju gen pronađen prije tri godine u Vindiji, prijeti triput veća opasnost od komplikacija ako obole od covida-19, odnosno od smrti.

HugoZeberg i SvantePääbo, genetičari koji rade u Leipzigu, analizirali su 3199 ljudi, i pacijenata na bolničkom liječenju zbog covida-19 i zdravih ljudi iz kontrolne skupine. Utvrdili su da je otprilike triput veća vjerojatnost da u slučaju covida-19 razviju tešku kliničku sliku, bila kod onih oboljelih koji su u sebi nosili specifični “neandertalski gen”.

U članku što ga je objavio Nature, Zeberg i Pääbo objašnjavaju da ovaj gen danas u sebi nosi 16 posto Europljana i čak do 50 posto stanovnika južne Azije, prenosi N1.

“Nedavne genetske studije identificirale su grupu gena na kromosomu 3 kao mjesto rizika za respiratorni kolaps uslijed zaraze virusom SARS-CoV-2”, objasnili su znanstvenici što ih je motiviralo na istraživanje.

Objasnili su i to da ih je dalje na istraživanje ponukalo i to što raspon težine simptoma, od najblažih do najtežih i smrti, kako su naveli, “milijun ljudi do danas”, nije baš sasvim mogla objasniti kombinacija odranije poznatih rizičnih faktora, odnosno: dob, razni komorbiditeti i ostalo.

Proučavajući određeno mjesto na kromosomu 3, znanstvenici su došli na trag haplotipu, koji su današnji, moderni ljudi, odnosno naši preci, naslijedili od neandertalaca s kojima su se naši prapreci povremeno miješali prije između 40 i 60 tisuća godina.

Drugim riječima, oni koji među precima u prapovijesti imaju i pokojeg neandertalca, te u sebi nose taj gen, triput su ugroženiji od teških komplikacija u slučaju da obole od covida-19. Zeberg i Pääbo u svom su istraživanju koristili DNK neandertalke koji je sekvenciran prije tri godine, u listopadu 2017., a koja je živjela prije 52.000 godina u okolici današnjeg Varaždina, odnosno čiji su ostaci pronađeni na nalazištu Vindija.

Sekvenciranje njenog DNK bilo je od velikog značaja za razumijevanje neandertalaca, njihovih života povijesti i mnogočega drugog, jer je to bio tek drugi neandertalski DNK koji je ikada u cijelosti mapiran. Tim je otkrićem utvrđeno da je na modernog čovjeka, miješanjem neandertalaca i homo sapiensa, na modernog čovjeka preneseno 16 genskih varijanti.

Ovo otkriće usput se spominje i u najnovijem znanstvenom članku u Natureu, pa tako i to da je prije toga jedini neandertalski kvalitetno mapirani genom bio onaj koji je izoliran iz ostataka neandertalke koja je živjela u planinama Altaja u Sibiru prije 122.000 godina.

Podijeli