INTERVJU Obuljen Koržinek: ‘Ići ćemo prema liberalizaciji radijskog tržišta, a političari se...

INTERVJU Obuljen Koržinek: ‘Ići ćemo prema liberalizaciji radijskog tržišta, a političari se trebaju suzdržati od tužbi protiv novinara‘

Podijeli

Kako spriječiti govor mržnje i širenje lažnih vijesti a da se ne uvede cenzura i ugrozi sloboda govora, verbalne napade i tužbe protiv novinara i urednika, uvođenje Vijeća za medije… To su teme koje smo prošli s gošćom Intervjua tjedna Media servisa, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, s kojom je razgovarala Andrea Barać.

Širenje govora mržnje, poput pozivanja na napade ili terorizam, posebno putem društvenih mreža, problem je koji Vlada preko nositelja Ministarstva kulture želi riješiti, no postavlja se pitanje kako to regulirati a da ne otvorimo vrata cenzuri. Ministrica Obuljen Koržinek kaže: najveći je problem što takve platforme često ne otkrivaju ili nemaju podatak tko je počinio to kazneno djelo. Zakon je jasan – takve radnje treba sankcionirati, tvrdi ministrica, i smatra da je nužno…

“… prebaciti odgovornost na one koji upravljaju tim platformama, koji korištenjem tih sadržaja ostvaruju iznimne profite, da imaju odgovornost za ono što se dijeli u javnom prostoru. Nema tu jednostavnih rješenja, ali mislim da je pogrešno govoriti o cenzuri. Cenzura nije je dopuštena. Ustavom je zajamčeno da svatko ima pravo na slobodu izražavanja.”

Osvrnula se na posljednji primjer – stranka Živi zid je putem Facebooka napala novinarku Jutarnjeg lista Željku Godeč nakon što je objavila tekst “Sve financijske rupe u Živom zidu”, što je oštro osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo.

“U demokratskoj državi nije prihvatljiv nijedan oblik pritiska na novinare i medije koji rade svoj posao, kao ni da se netko na takav način ide obračunavati s novinarom, a ne iznosi protuargumente. Nije dobro ni kad se poseže za tužbama protiv novinara i medija”, smatra Obuljen Koržinek.

Predložila je osnivanje Vijeća za medije koje bi se bavilo napadima na novinare i, vjeruje, smanjilo broj tužbi.

“U tom vijeću sjedile bi osobe koje su vrhunski novinari ili medijski stručnjaci koji bi mogli određenim propisanim sankcijama upozoravati na loše prakse. Time bi se smanjio pritisak i na sudove”, rekla je ministrica.

Na pitanje što je s novinarima koji iznesu istinitu priču potkrijepljenu činjenicama i time zarade tužbu za povredu ugleda i časti, ministrica kaže da takva vrsta pritiska ne bi smjela postojati.

“Osobno nikad ne bih posegnula za tužbom protiv nekog medija ili novinara, bez obzira na to što sam i sama u ove dvije godine doživjela neutemeljene napade. Mislim da bi se pogotovo političari trebali suzdržavati od podizanja tužbi”, tvrdi ministrica kulture. Naglasila je da je razgovarala s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i da će uskoro dobiti detaljnu analizu broja ovog tipa tužbi.

“Preliminarni podaci ne pokazuju da se broj tužbi baš tako značajno povećava”, naglašava ministrica. Sljedeći problem kojemu je rat objavila Europska unija, time i Hrvatska, jest širenje lažnih vijesti. Ovaj put na primjeru objave lažnih fotografija ministra Tomislava Tolušića, ministrica je upozorila da se radi o opasnom fenomenu. Ipak, nije htjela odgovoriti na tezu da je sve to iz Vladine kuhinje kao i kako je moguće da je izvješće SOA-e prije došlo do medija nego do DORH-a.

“Da su te fotografije objavljene, to bi moglo ući u sferu difamacija, dezinformacija ili lažnih vijesti. Takve stvari nikad ne komentiram, niti itko od nas zna tko je to prvi dobio ili trebao dobiti”, tvrdi ministrica. Upozorava i da nije sve što je neistinito ujedno i dezinformacija. “Neke lažne vijesti nemaju tu težinu da bi se njima bavila država, kao kad se dezinformacijama želi poljuljati demokracija, ugroziti javno zdravlje ili promovirati terorizam”, istaknula je ministrica.
“Posljednjih tjedana bilo je dosta govora o Akcijskom planu koji je donijela Europska komisija, u kojem se rad stranaka i politička arena isključuje iz prostora dezinformacija jer tu se često i retorički poseže za nekim tvrdnjama koje nisu nužno istinite, ali ne ulaze u kvalifikaciju dezinformacija”, izjavila je Obuljen Koržinek. I kod suzbijanja tzv. fake newsa ponavlja kako je najvažnije suradnja s onima koji upravljaju platformama kojima se one najbrže šire – društvenim mrežama, a građane je nužno medijski opismeniti.

“Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj 47 posto građana misli da su dnevno izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima. Vidi se i kome građani vjeruju. Kada gledate europski prosjek, najviše vjeruju radiju, televiziji, ostalim medijima i dosta iza toga dođu elektroničke publikacije i na kraju društvene mreže”, istaknula je ministrica.

Na Svjetski dan radija, 13.veljače organizira se 2. Hrvatski radijski forum na temu medijske strategije Republike Hrvatske. Jedna od uzvanica je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Umjesto izmjena i dopuna, krenulo se u izradu novog Zakona o elektroničkim medijima. Upitali smo ministricu zašto se ide u izradu posve novog zakona i kad možemo očekivati da stupi na snagu.

“Mi smo započeli početkom prošle godine raditi na izmjenama i dopunama, jer postoji potreba da se relativno brzo taj zakonski okvir prilagodi suvremenim medijima. No kako je u međuvremenu donesena Revizija direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, onda smo odlučili spojiti tu našu želju da prilagodimo zakonodavni okvir i da integriramo novu direktivu. Zakon je predviđen da ide u prvo čitanje u trećem kvartalu ove godine”, izjavila je ministrica Obuljen Koržinek.Na pitanje hoće li novi Zakon o elektroničkim medijima doprinijeti lakšem poslovanju radijskih nakladnika u Hrvatskoj i u kojoj će mjeri doprinijeti liberalizaciji tržišta, Obuljen Koržinek je rekla:

“Ići ćemo prema jednom liberalnijem načinu tretmana programskih osnova i obveza koje se nameću kroz programske osnove. Drugačije ćemo definirati koncentraciju vlasništva da se obuhvate svi novi mediji i novi servisu. Bit će određenih promjena u načinu upravljanja i distribucije sredstava iz Fonda za pluralizam medija”, nabrojila je ministrica.Nabrojala je ministrica novosti u Zakonu, a za radio izdvojila i još jednu iznimno bitnu odredbu.

“Drugačije definirati udjele pojedinih programa, a za radije i jedan liberalniji pristup mogućnosti osnivanja radijskih mreža, odnosno redefinirati određene obaveze koje se odnose na informativni program”, rekla je Obuljen Koržinek.Na Svjetski dan radija, 13.veljače organizira se 2. Hrvatski radijski forum na temu medijske strategije Republike Hrvatske. Koje će biti aktivnosti Ministarstva oko donošenje medijske strategije i što nas očekuje na forumu?

“Mi ćemo na tom forumu iznijeti osnovne smjernice Medijske politike, nakon toga očekujem da ćemo kroz javnu raspravu definirati i preporuke. Sam dokument želi na jedan strateški način i dovoljno širok da se mogu uklopiti svi dionici postaviti neke osnovne prioritete za razvoj medija u sljedećem razdoblju”, izjavila je Obuljen Koržinek.‘U tom dokumentu ćemo se pozicionirati prema svi medijima‘, dodala je Obuljen Koržinek.

“I javnima i komercijalnima, televizijskim i radijskim nakladnicima, ali i tisku, elektroničkim publikacijama i svim platformama na zahtjev. Naravno i neprofitnim medijima koji su osnovani kao udruge i koji ispunjavaju drugu ulogu u tom medijskom prostoru”, rekla je ministrica kulture.Za kraj je istaknula da će se oko medijske regulative ugledati i na druge europske zemlje oko pitanja koja se tiču današnjih izazova.

“U prvom redu mislim na koncentraciju vlasništva, kako izmjeriti što je danas koncentracija. Tu je i medijska pismenost na čemu se u Hrvatskoj jako puno radi, ali ćemo gledati i primjere drugih zemalja. I ono što nas sve jako brine, to su pitanja neprimjerenih sadržaja koji nisu dio medijskog zakonodavstva, ali koji se distribuiraju putem interneta i društvenih mreža”, rekla je ministrica.

Podijeli