HD vinil, revolucija ili još jedan marketinški trik?

HD vinil, revolucija ili još jedan marketinški trik?

Podijeli

Sjećam se kako je Neil Young, tada još samo djelomično zaluđen Monsantom, prije nekoliko godina najavio izbacivanje revolucionarnog glazbenog playera imena Pono. Izgledao je grdo kao kocka Toblerone čokolade, a njegov komplementarni internetski servis obećavao je najbolji mogući zvuk bez kompromisa. Radilo se o datotekama visoke rezolucije i to 24-bitne na 192 khz. Laicima ove brojke ništa ne znače, niti trebaju, no recimo samo kako je Pono htio dobro naplatiti digitalne albume zahtjevnim slušateljima kojima konvencionalni CD ili eventualno FLAC jednostavno nisu dovoljni. Epilog: Pono je propao nakon samo godinu i pol, i to neslavno. Nisu mu pomogle ni reklamne eskapade američkih rock teškaša. Kid Rock, Dave Matthews i slični na sva zvona su hvalili ovaj projekt, no ni to nije bilo dovoljno da se slušatelju vulgaris uvali digitalni album za 25 dolara.

Zašto spominjem Pono? Jer je Pono samo jedan u nizu projekata kojima poljuljana glazbena industrija, na ivici prilagodbe novim pravilima traži slamku spasa u nemilosrdnoj konkurenciji. S jedne strane imamo pritiske sve popularnijih streaming servisa, a s druge je tu uvijek prisutno piratstvo. Najezdu vinila su preživjeli zauzimanjem njegova tržišta, no čini se kako ni to nije dovoljno. Pred nama je možebitna novotarija, a spaja ono što sam ocijenio nespojivim, analognu longplejku i nove tehnologije čija implementacija bi vinil trebala učiniti isplativijim i boljim. S naglaskom na trebala.

O čemu je riječ? Pred nama je HD vinil, a na tržištu bi se mogao pojaviti već iduće godine. Iza svega stoji Günter Loibl, osnivač i izvršni direktor tvrtke Rebeat Innovation, a ono što je patentirano još prije dvije godine, izdašnom financijskom injekcijom trebalo bi vrlo skoro postati stvarnost. Sad kad znamo u čemu je riječ slijedi onaj malo zahtjevniji “u čemu je štos?”. Prema navodima tvrtke, sve kreće pretvaranjem zvučne slike u 3D topografsku mapu. Jednom kada je zvuk optimiziran 3D topografska mapa kleše se na keramičku ploču. Keramička ploča, za razliku od one standardne je sposobna otiskati puno više primjeraka vinila koje stavljamo na gramofon bez gubitka kvalitete primjeraka, što do sada nije bio slučaj s pločama od nikla. Nadalje, vrijeme proizvodnje trebalo bi pasti za vrtoglavih 60% , longplejke bi mogle na jednu stranu uskladištiti i do 30% više glazbe, a i same frekvencijske amplitude ugravirane u vinil bi porasle u svojoj brojčanoj vrijednosti.

Ono najbitnije, novi HD vinili moći će se svirati na našim dobrim starim gramofonima, te se finalno čini kako je industrija pritisnuta rastućom potražnjom odlučila implementirati nove metode kako bi mogli otiskati više vinila za manje vremenu uz superiornu kvalitetu. Uz riječ i štos postavlja se i posljednje pitanje “u čemu je kvaka?”.

Jasno je kako je glavni motiv ove inicijative veća zarada za proizvođača. I to je skroz oke. Ako su stvari izrečene u intervjuu za Pitchfork zbilja i istinite, čeka nas mala vinilna revolucija. Nema više savinutih primjeraka novih skupih vinila, nema više čudnih šumova pri kraju A i B strane, te najbitnije, više ne bi smjelo biti ni loše masteriranih mutnih digitalnih valova u crnoj plastici koja život znači. Kvaka bi mogla biti cijena, o kojoj se za sada i dalje šuti.

Postoji li dovoljno interesa za superiorni proizvod? Iako se vinili prodaju kao ludi, čini se kako se uz silni rast prodaje ne veže i veliki rast prodaje kvalitetnih gramofona i komplementarnih hi-fi sistema koji vinilni zvuk mogu dosljedno reproducirati. U vremenu kada je Crosleyjev all-in-one proizvod hit, HD vinil bi mogao doživjeti bolan šamar baš kao i Pono. Jer što će ti HD vinil kada imaš Crosley?

Uz sve to, vinilna zajednica je idealistična. Manje poznati primjer koji to dokazuje je priča o laserskom gramofonu imena ELP. Iako je i dalje u prodaji, njegova popularnost je u najmanju ruku skromna iako se njegovim korištenjem ploče uopće ne troše jer upravo laser očitava brazde, a ne igla. Neki će reći da je to zbog cijene, no gotovo svi hi-end proizvođači uredno prodaju i puno skuplje modele od ELP-a. Pretočimo li iskustva u ovaj primjer, čini se kako bi skraćenica HD mogla preusmjeriti težište ovog projekta na digitalnu obrada valova, a ploča predstavlja sve ono što je tomu suprotno. Barem bi trebala.

Premijerno ćemo HD vinil moći čuti ove jeseni na Making Vinyl sajmu u Detroitu, a ako sve bude išlo po planu, prvi primjerci mogli bi se naći na policama već idućeg ljeta. Ne sumnjamo kako će prva izdanja biti rasprodana, no pravi test uslijedit će tek kada se ispucaju “zicer” izdanja. Pomno pratimo situaciju jer bi upravo uspjeh ili neuspjeh HD vinila mogao biti prekretnica u priči zvanoj vinilni preporod.

muzika.hr

Podijeli