Alzheimerova bolest – uzroci, faktori rizika, simptomi, dijagnoza

Alzheimerova bolest – uzroci, faktori rizika, simptomi, dijagnoza

Podijeli

Nerijetko, takva osoba koja ni minute nije u stanju upamtiti ono što se neposredno dogodilo, u stanju je vrlo detaljno opisivati događaje iz najranije mladosti, udaljene i više od pola stoljeća…

Zaboravljivost i gubitak pamćenja

Najuobičajeniji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja. Samo zato što ponekad zaboravite gdje ste ostavili ključeve ili ste nazvali unuka krivim imenom, ne znači da imate Alzheimera. Svatko može zaboraviti detalje razgovora, ali rani znakovi Alzheimera učinit će da potpuno zaboravite razgovor koji ste netom vodili. Bolest prvo napada kratkotrajno pamćenje, što znači da osobe prvo zaborave informaciju koju su nedavno primile. Imaju problema s pamćenjem važnih datuma i događaja. Postavljaju isto pitanje nekoliko puta. Mogu čak zaboraviti kako izgleda član obitelji.

Nedostatak koncentracije i zbunjenost

Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno ima oko 86 000 oboljelih, od čega su gotovo dvije trećine žene. Budući da kao društvo sve više starimo, sasvim je izvjesno da će ova brojka progresivno rasti. Prognoze su doista zabrinjavajuće – prema nekim projekcijama, procjenjuje se da će 2030. godine u Hrvatskoj oboljelih biti čak 110 tisuća, što je, u odnosu na sadašnju brojku, povećanje od oko 30%. (izvor: Hina)

Prema godišnjem izviješću krovne Međunarodne udruge za Alzheimerovu bolest (Alzheimer’s Disease International), u svijetu od Alzheimerove bolesti i srodnih tipova demencija boluje 46,8 milijuna ljudi. Pretpostavlja se da će 2030. godine broj oboljelih skočiti na čak 74,7 milijuna. Projekcije za 2050. su još šokantnije – predviđa se da će u svijetu biti čak 131,5 milijuna oboljelih! Trend progresivnog rasta upućuje da je riječ o svojevrsnoj pandemiji, što je dovoljan razlog da se ovoj bolesti posveti dodatna pažnja te istraže mogućnosti preventive i liječenja. (izvor: WorldAlzheimer Report 2015)

Alzheimerova bolest – kako i kada je sve počelo?

Alzheimerova bolest svoje ime duguje Aloisu (Aloysiusu) Alzheimeru, njemačkom psihijatru i neurologu koji je prvi opisao simptome i tijek ove bolesti kod jedne od svojih pacijentica.

Kada je primljena u frankfurtsku kliniku gdje je radio dr. Alzheimer, gđa Auguste Deter imala je niz poteškoća, kako se prvo pretpostavljalo, psihijatrijske naravi. Skup simptoma je uključivao gubitak pamćenja, halucinacije, zbunjenost i dezorijentiranost te teškoće s govorom i pisanjem. Nakon smrti pacijentice, dr. Alzheimer obdukcijom je utvrdio postojanje određenih oštećenja na mozgu, koje je zatim povezao s prethodno opisanim simptomima.

O svojem je otkriću izvijestio na konferenciji njemačkog Udruženja psihijatara održanoj 1906. godine u Tubingenu. Tada su prvi puta simptomi presenilne demencije povezani s patološkim promjenama na stanicama mozga – nakupinama amiloidnog plaka te neurofibrilarnim čvorovima (snopićima).

Alzheimerova bolest – definicija, uzroci i tijek bolesti

Alzheimerova bolest je neizlječiva degenerativna bolest koja uzrokuje propadanje moždanih stanica, neurona. Za Alzheimerovu bolest su karakteristični amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi (snopići) u moždanoj kori te nakupine tzv. beta-amiloidnog proteina. Sve ove promjene uzrokuju degeneraciju, odnosno propadanje neurona i atrofiranje moždane mase, što naposljetku dovodi do progresivnog propadanja kognitivnih i drugih moždanih funkcija. Alzheimerova bolest je uvjerljivo najčešći uzrok demencije – procjenjuje se da je oko 70% svih demencija posljedica upravo Alzheimerove bolesti.

Smrt neurona
Za razliku od drugih stanica u našem tijelu koje su obnovljive, propali neuroni više nikada neće vratiti svoju funkciju. Kako onda objasniti mogući oporavak pacijenata nakon, primjerice, moždanog udara? Zahvaljujući očuvanim neuronskim vezama, drugi neuroni mogu vremenom preuzeti funkciju onih odumrlih. Kod Alzheimerove bolesti, međutim, uz same neurone, napadnute su i onemogućene veze među neuronima. Stoga je Alzheimerova bolest neizlječiva i progresivna, a njezin se razvoj u najboljem slučaju može tek usporiti. 

Uzroci Alzheimerove bolesti zasada su još nejasni. Ipak, između 5 i 15% slučajeva bi moglo imati genetsko porijeklo, osobito kada se bolest javlja prije 60-e godine života. Iako je starija životna dob jedan od značajnijih faktora rizika, ipak se ne može reći da je starost uzrok ovoj bolesti. Kao mogući uzroci zasada se tek istražuju izloženost teškim metalima poput olova ili aluminija te niska razina pojedinih hormona.

Alzheimerova bolest – faktori rizika

Faktori rizika kod Alzheimerove bolesti su dob, spol, obiteljska anamneza, genetika, ranije ozljede glave, povijest krvožilnih bolesti te niži stupanj obrazovanja.

Dob je najznačajniji faktor rizika za obolijevanje od Alzheimerove bolesti. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik obolijevanja raste sa starošću.

Procjenjuje se da od ukupnog broja oboljelih od Alzheimerove bolesti čak dvije trećine otpada na žene. Nije točno poznato zbog čega žene obolijevaju češće od muškaraca. Jedan od razloga je vjerojatno taj što žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, a bolest pogađa uglavnom stariju populaciju.

Ukoliko u obitelji imate roditelja, brata ili sestru koji su oboljeli od Alzheimerove bolesti, veće su šanse da i sami obolite. Ukoliko pak imate više oboljelih najbližih srodnika, rizik je time veći.

Genetski poremećaji također mogu prouzročiti razvoj Alzheimerove bolesti. Mutacije nekih gena mogu utjecati na odlaganje beta-amiloida i tako uzrokovati nastanak plakova te posljedično smrti neurona. Genetski uvjetovana smanjena razina nekih neurotransmitera također može biti okidačem za razvoj Alzheimerove bolesti.

Ranije traumatske ozljede glave mogu dovesti do Alzheimerove bolesti ili neke druge vrste demencije u starijoj dobi. Ukoliko ste imali ozbiljniju ozljedu glave koja je uključivala gubitak svijesti i posttraumatski gubitak pamćenja, šanse da obolite su 2 do 4 puta veće od onih koji nisu imali takve ozljede.

Izgubljenost u vremenu i prostoru uobičajeni su znakovi Alzheimerove bolesti. Vašoj mami ili tati treba puno više vremena da naprave nešto što su i prije radili. Ljudi s Alzheimerom zaboravljaju gdje su ili kako su tamo dospjeli. Možda teško shvaćaju da se nešto dogodilo u prošlosti ili da se nešto tek treba dogoditi. Izgubili su nit prolaznosti vremena.

Gubljenje stvari

Osobe s Alzheimerom stavljaju stvari na neobična mjesta. Primjerice, svatko može zagubiti ključeve, ali ako pronađete ključeve u hladnjaku, to upućuje na Alzheimera. Oboljela osoba može gubiti stvari, te joj je teško rekonstruirati situaciju kako bi ih pronašla. Zaklinje se da je predmet stavila na neko mjesto i optužuje druge za krađu ako stvar nije na mjestu na kojem ga očekuje.

Poteškoće u izvršavanju poznatih zadataka

Alzheimer utječe na sposobnost izvršavanja normalnih, uobičajenih zadataka. Ljudi zaboravljaju voziti, kuhati omiljena jela, igrati omiljenu igru. Počinju se oslanjati na supružnike ili članove obitelji da umjesto njih obavljaju stvari u kojima su nekad sami uživali.

Problemi s govorom

Osobe s Alzheimerom imaju problem sjetiti se prave riječi.

Problemi s jednostavnom matematikom

Osobe u ranoj fazi bolesti mogu imati problema pri baratanju s brojevima, uključujući jednostavne matematičke radnje. Alzheimerova bolest može utjecati i na sposobnost vezanu uz vid, poput percepcije dubine ili viđenja boja.

Loše odluke

Pogledajte promjene u donošenju odluka, racionaliziranju i prosudbi. Osobe koje donose loše odluke cijeli život možda nemaju Alzheimera. Ali ako je osoba uvijek donosila logične odluke i vagala sve opcije, a odjednom pokazuje znakove loše prosudbe, to može biti znak.

Promjene osobnosti i raspoloženja

Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.

Nebriga o izgledu

Iznenadni nemar za osobnu higijenu – ne peru se, stalno nose istu odjeću, ne peru zube – može upućivati na bolest. Kada osoba koja je cijeli život dom držala besprijekornim odjednom prestane čistiti i tjednima iza sebe ostavlja nered, to bi mogao biti znak za zabrinutost.

Otuđivanje od prijatelja i obitelji

Oboljela osoba mogla bi izbjegavati obitelj, prijatelje ili aktivnosti u kojima je nekad uživala. Umjesto da obrate pozornost na rupe u pamćenju ili komunikacijske probleme, one izbjegavaju situacije u kojima trebaju biti okružene drugima. Obično se srame jer ne mogu komunicirati ili izvoditi zadatke koje su nekad radile. Depresija povezana s Alzheimerom uzrokuje povlačenje iz društvenih situacija.

Liječnici će dijagnosticirati Alzheimerovu bolest ili demenciju samo ako su dvije ili više funkcije mozga – poput pamćenja i jezičnih vještina – znatno smanjene, bez gubitka svijesti.

 

Podijeli